Staništa gaveza su izrazito vlažna područja, pa ova biljka najčešće nastanjuje zemljišta uz rijeke, potoke, jarke, okućnice, vlažne livade i nizinske šume. Iako je gavez podrijetlom iz Azije, danas ga pronalazimo po cijeloj srednjoj Europi. Raste u nizinama, ali i u gorskim predjelima (i do 1000 metara nadmorske visine).
Gavez cvate od svibnja do rujna. U doba cvatnje, osim cvijeta, bere se i list gaveza, dok se korijen vadi u rano proljeće ili u kasnu jesen. Korijenje gaveza je izrazito lomljivo i krhko, pa pri vađenju treba biti oprezan. Nakon vađenja korijen je potrebno oprati i brzo posušiti kako bi se gubici sluzavog soka iz korijena sveli na minimum.
Po završetku osnovne predobrade deblji dijelovi korijena izrežu se na sitnije dijelove i dalje suše na toplom i prozračnom mjestu. Suha droga ima blagi miris, sluzava je, a okus joj je pomalo trpak.
Vrlo je važno sušenje obaviti u što kraćem razdoblju kako bi se spriječio početak procesa fermentacije, nakon čega je pripremljeno i osušeno korijenje potrebno i pravilno čuvati na hladnom i suhom mjestu.
Zdravstveni učinci
Gavez obiluje sluzima, gumama i smolama. Sadrži i trjeslovine (4-6%), tanine (5-6%), asparagin (1-3%), eterično ulje, škrob, inulin, hormon auksin, kremenu kiselinu i druge mineralne tvari. Biljka sadrži i purinski derivat alantoin (0,6-8%) koji potiče rast i razmnožavanje stanica te obnavljanje tkiva.
U korijenu gaveza je sadržan kolin koji ima pozitivan učinak na optok krvi, jer proširuje krvne žile, čime pospješuje snabdijevanje krvlju. Ipak, glavne dobrobiti gaveza u liječenju rana i ozljeda uglavnom su se pripisivale djelovanju alantoina koji ima sposobnost razlaganja izlučevina iz rana i poticanje nastanka novih tkiva.
Dokazano je da ova komponenta stimulira stanični rast, što rezultira epitelizacijom kože, te da ima adstrigentno djelovanje, djeluje na bol te smanjuje oteknuća.
Osim u gavezu, alantoin se nalazi i u kori divljeg kestena i klicama žitarica, a vrlo često je sastojak raznih kozmetičkih preparata, kao što su kreme za kožu i sunčanje, vodice za lice, paste za zube…
Ipak, alantoin kao individualni sastojak nema toliko značajan učinak na navedena stanja već se pozitivan učinak gaveza u zacjeljivanju može pripisati sinergijskom djelovanju ovog spoja u kombinaciji s trjeslovinama i sluzima koje također biljka sadrži u značajnoj količini.
Od štetnih aktivnih sastojaka poznato je da gavez u malim količinama sadrži alkaloide simfitocinoglosin i konsolidin.
Uporaba gaveza u tradicionalnoj medicini seže daleko u prošlost kad se vjerovalo da ova biljka potječe iz rajskog vrta. Za gavez je poznati renesansni liječnik Paracelsus izjavio da ga je Bog stvorio da samostalno liječi čak i lomove kostiju. U antici i srednjem vijeku su se mast i oblozi od gaveza koristili u liječenju prijeloma, kod oštećenja kosti te za zacjeljivanje rana.
U prošlosti su se u pučkoj medicini pripravci gaveza (čajevi, tinkture, vina, macerati, itd.) koristili i za unutarnju uporabu u liječenju poteškoća probavnih organa, kod želučanih i crijevnih čireva, protiv katara i krvarenja želuca, upale pluća, krvavog kašlja, kod bolesti bubrega, za liječenje bronhijalne astme i plućne tuberkuloze..., dok se u novije vrijeme oralna primjena gaveza i njegovih pripravaka ne preporučuje.
Liječi i ljude i životinje
Ipak, danas često pripravke gaveza ortopedi preporučuju za vanjsku upotrebu kod sportskih ozljeda i nesreća, međutim vrlo je važno znati da se oni koriste samo na zdravoj koži (bez ikakvih oštećenja) i to ne dulje od 4-6 tjedana na godinu.
Danas se oralna primjena gaveza ne preporučuje, jer se smatra da uzimanje takvih pripravaka može izazvati oštećenje jetre zbog prisutnosti štetnih pirolizinskih alkaloida u biljci.
Stoga se gavez i njegovi pripravci danas uobičajeno koriste kod uganuća, iščašenja i istegnuća, kontuzija, udaraca, modrica, nagnječenja tkiva i podljeva, u liječenju različitih oboljenja mišića i zglobova, ublažavanju simptoma artritisa, kod bolova u leđima, neuralgija te raznih sportskih ozljeda.
Gavez se koristi i kod upala usne šupljine i ždrijela tako da se čajevi i/ili tinkture gaveza koriste isključivo za ispiranje. Pripravke gaveza nikako ne smiju koristiti trudnice i dojilje.
Osim za ljudsku upotrebu, oblozi i mast od gaveza se u istu svrhu mogu koristiti i kod životinja.
Listovi gaveza namočeni u vodi (sami ili u kombinaciji s koprivom) smatraju se izuzetno vrijednim biognojivom, a smatra se da je gavez i katalizator recikliranja biološkog otpada u kompostu, dok se neke vrste gaveza čak uzgajaju kao stočna hrana.