StoryEditor

kućna ljekarnaGavez je ‘biljka iz rajskog vrta‘: ima brojne dobrobiti za zdravlje, učimo vas kako napraviti obloge, tinkture i masti

Piše Doc. dr. sc. Ivana Generalić Mekinić
15. travnja 2022. - 13:08

Staništa gaveza su izrazito vlažna područja, pa ova biljka najčešće nastanjuje zemljišta uz rijeke, potoke, jarke, okućnice, vlažne livade i nizinske šume. Iako je gavez podrijetlom iz Azije, danas ga pronalazimo po cijeloj srednjoj Europi. Raste u nizinama, ali i u gorskim predjelima (i do 1000 metara nadmorske visine).

Gavez cvate od svibnja do rujna. U doba cvatnje, osim cvijeta, bere se i list gaveza, dok se korijen vadi u rano proljeće ili u kasnu jesen. Korijenje gaveza je izrazito lomljivo i krhko, pa pri vađenju treba biti oprezan. Nakon vađenja korijen je potrebno oprati i brzo posušiti kako bi se gubici sluzavog soka iz korijena sveli na minimum.

Po završetku osnovne predobrade deblji dijelovi korijena izrežu se na sitnije dijelove i dalje suše na toplom i prozračnom mjestu. Suha droga ima blagi miris, sluzava je, a okus joj je pomalo trpak.

Vrlo je važno sušenje obaviti u što kraćem razdoblju kako bi se spriječio početak procesa fermentacije, nakon čega je pripremljeno i osušeno korijenje potrebno i pravilno čuvati na hladnom i suhom mjestu.

Zdravstveni učinci

Gavez obiluje sluzima, gumama i smolama. Sadrži i trjeslovine (4-6%), tanine (5-6%), asparagin (1-3%), eterično ulje, škrob, inulin, hormon auksin, kremenu kiselinu i druge mineralne tvari. Biljka sadrži i purinski derivat alantoin (0,6-8%) koji potiče rast i razmnožavanje stanica te obnavljanje tkiva.

U korijenu gaveza je sadržan kolin koji ima pozitivan učinak na optok krvi, jer proširuje krvne žile, čime pospješuje snabdijevanje krvlju. Ipak, glavne dobrobiti gaveza u liječenju rana i ozljeda uglavnom su se pripisivale djelovanju alantoina koji ima sposobnost razlaganja izlučevina iz rana i poticanje nastanka novih tkiva.

Dokazano je da ova komponenta stimulira stanični rast, što rezultira epitelizacijom kože, te da ima adstrigentno djelovanje, djeluje na bol te smanjuje oteknuća.

Osim u gavezu, alantoin se nalazi i u kori divljeg kestena i klicama žitarica, a vrlo često je sastojak raznih kozmetičkih preparata, kao što su kreme za kožu i sunčanje, vodice za lice, paste za zube…

image
Shutterstock

Ipak, alantoin kao individualni sastojak nema toliko značajan učinak na navedena stanja već se pozitivan učinak gaveza u zacjeljivanju može pripisati sinergijskom djelovanju ovog spoja u kombinaciji s trjeslovinama i sluzima koje također biljka sadrži u značajnoj količini.

Od štetnih aktivnih sastojaka poznato je da gavez u malim količinama sadrži alkaloide simfitocinoglosin i konsolidin.

Uporaba gaveza u tradicionalnoj medicini seže daleko u prošlost kad se vjerovalo da ova biljka potječe iz rajskog vrta. Za gavez je poznati renesansni liječnik Paracelsus izjavio da ga je Bog stvorio da samostalno liječi čak i lomove kostiju. U antici i srednjem vijeku su se mast i oblozi od gaveza koristili u liječenju prijeloma, kod oštećenja kosti te za zacjeljivanje rana.

U prošlosti su se u pučkoj medicini pripravci gaveza (čajevi, tinkture, vina, macerati, itd.) koristili i za unutarnju uporabu u liječenju poteškoća probavnih organa, kod želučanih i crijevnih čireva, protiv katara i krvarenja želuca, upale pluća, krvavog kašlja, kod bolesti bubrega, za liječenje bronhijalne astme i plućne tuberkuloze..., dok se u novije vrijeme oralna primjena gaveza i njegovih pripravaka ne preporučuje.

Liječi i ljude i životinje

Ipak, danas često pripravke gaveza ortopedi preporučuju za vanjsku upotrebu kod sportskih ozljeda i nesreća, međutim vrlo je važno znati da se oni koriste samo na zdravoj koži (bez ikakvih oštećenja) i to ne dulje od 4-6 tjedana na godinu.

Danas se oralna primjena gaveza ne preporučuje, jer se smatra da uzimanje takvih pripravaka može izazvati oštećenje jetre zbog prisutnosti štetnih pirolizinskih alkaloida u biljci.

Stoga se gavez i njegovi pripravci danas uobičajeno koriste kod uganuća, iščašenja i istegnuća, kontuzija, udaraca, modrica, nagnječenja tkiva i podljeva, u liječenju različitih oboljenja mišića i zglobova, ublažavanju simptoma artritisa, kod bolova u leđima, neuralgija te raznih sportskih ozljeda.

image
Shutterstock

Gavez se koristi i kod upala usne šupljine i ždrijela tako da se čajevi i/ili tinkture gaveza koriste isključivo za ispiranje. Pripravke gaveza nikako ne smiju koristiti trudnice i dojilje.

Osim za ljudsku upotrebu, oblozi i mast od gaveza se u istu svrhu mogu koristiti i kod životinja.

Listovi gaveza namočeni u vodi (sami ili u kombinaciji s koprivom) smatraju se izuzetno vrijednim biognojivom, a smatra se da je gavez i katalizator recikliranja biološkog otpada u kompostu, dok se neke vrste gaveza čak uzgajaju kao stočna hrana.

Sva njegova imena

Latinski: Symphytumofficinale L.

Porodica: Boraginaceae (boražinovke)

Ljekarničko ime: RadixConsolidaemaioris

Narodna imena: ljubičasti gavez, veliki gavez, crni gavez, vrtni gavez, oštrolisti, kilnjak, klinak, crni korijen, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, gabež, opašica, pljušć, svatovci, vela konsolida, volovi jezik, volovski jezik

Osobna karta

Gavez je vrlo otporna, samonikla, zeljasta trajnica koja može narasti i do 120 centimetara visine. Vrlo često ova biljka na obradivim površinama predstavlja teško iskorjenjiv korov, čemu u prilog ide njezin izrazito dug i snažan korijen, koji je ujedno i vrlo lomljiv.

Korijen gaveza je debeo i mesnat te prodire duboko u tlo (i do 60 cm). Izvana je tamnosmeđe do crne boje, od čega potječe i jedno od narodnih imena biljke – crni gavez, dok je iznutra bijel do svjetložut. Stabljika gaveza je uspravna, šuplja, dlakava i vrlo razgranata.

Listovi naizmjenično raspoređeni po stabljici se razlikuju: oni donji su veliki i eliptični te imaju kratku peteljku, dok oni na gornjem dijelu stabljike sjede na samoj stabljici, kopljastog su oblika s dugim, šiljatim vrhom. Listovi gaveza su prekriveni mnoštvom grubih dlačica koje su zaslužne za njihovu hrapavost. Dugi su obično 15-20 cm.

Cvjetovi čine kitice i cvatove u pazušcima gornjih listova. Okrenuti su prema dolje, obično su ružičasti ili ljubičasti te zvonolika oblika. Plodovi gaveza su sitni, tamni oraščići.

PRIPRAVCI

Za sve pripravke gaveza je važno da se ne smiju čuvati u metalnim posudama.

OBLOZI

U svrhu pripreme obloga od korijena gaveza, nasjeckani i suhi korijen se kuha sve dok ne omekša te se pretvori u kašu. Osim u vodi može se kuhati u mlijeku ili pivu. Od nastale kaše se pripreme oblozi tako da se namaže oko 1 cm debeo sloj smjese na platnene krpe koje se postave na bolno mjesto. Također, poznato je i korištenje svježih obloga od korijena i zelenih dijelova biljke koji se pripremaju u miješalici uz dodatak male količine vode sve do nastanka kašaste smjese, koja se isto tako nanosi direktno na bolno mjesto. Oblog od korijena, lista i cvijeta se priprema tako da se navedeni dijelovi biljke sitno narežu i kuhaju u mlijeku. U pripravljenu smjesu se urone lanene krpe kojima se potom oblažu rane kako bi brže zarasle. Oblog od korijena se može pripremiti i postupkom sličnom onom za pripravu čaja tako da se 100-200 g korijena prelije s jednom litrom kipuće vode te procijedi nakon što smjesa odstoji 2-3 sata. Sredstvo za ispiranje i oblaganje rana može se pripremiti i tako da se 100 g gavezova korijena popari litrom kipuće vode, kuha 20 minuta, odstoji 6 sati i tek potom procijedi.  

TINKTURE

Tinktura korijena gaveza priprema se tako da se oko 20 g usitnjenog korijena gaveza prelije s 1 dl 96-postotnog alkohola. Smjesa se čuva u dobro zatvorenoj boci tijekom 20 dana na sobnoj temperaturi, nakon čega se sadržaj procijedi, a dobivena tinktura razrijedi dodatkom 2,5 dl destilirane vode. Na ovaj način pripremljen pripravak korijena gaveza je namijenjen vanjskoj upotrebi te se koristi kao oblog, za masažu i brže zacjeljivanje rana.  

MASTI

Mast od gaveza se priprema uz dodatak vazelina tako da se svježa sitno narezana biljka potopi u vruću rastopljenu masnoću te ostavi da se ohladi. Nakon što se postupak još jednom ponovi, mast se ocijedi i spremna je za upotrebu. Osim ovog načina pripreme masti s vazelinom, ista se može pripremiti korištenjem nesoljene svinjske masti tako da se nasjeckani korijen pomiješa s oko 250 g masti i stavi na laganu vatru sve do početka vrenja kada se smjesa skloni i ostavi hladiti tijekom 24 sata. Potom se smjesa ponovno zagrije do vrenja, sadržaj se procijedi kroz gazu ili lanenu krpu i spremi u posude koje se čuvaju na hladnom i tamnom mjestu. Treći recept za pripravu masti od gaveza uključuje miješanje oko 250 g čistog i opranog naribanog korijena gaveza s oko 50 žlica tople svinjske masti (bez dodatka soli). Smjesa se dobro izmiješa i ostavi da odstoji preko noći. Sutradan se ponovno zagrije i procijedi, te joj se doda 40 žlica maslinova ulja i 150 g voska. Sve se ponovno zagrije dok se vosak ne otopi i prelije u posudice. Rok trajanja ove masti je oko godinu dana.

11. svibanj 2022 23:37