StoryEditor

RURALNi RAZVOJPoljoprivrednici teško mogu realizirati postavljanje skupih sustava navodnjavanja vlastitim sredstvima, no danas je to moguće novcem iz EU-a

Piše Dr. sc. Marin Kukoč, dipl. ing. agr.
27. svibnja 2022. - 07:48

Bez kvalitetnog navodnjavanja nema ni ozbiljnije poljoprivredne proizvodnje, jasno je svima koji se poljoprivredom bave. Donedavno, tek su rijetki nasadi imali suvremene sustave navodnjavanja, a danas se čak i tradicionalne mediteranske kulture, poput maslina ili vinove loze, navodnjavaju.

Kako se radi o iznimno skupim aktivnostima, jasno je da poljoprivrednici teško da bi mogli realizirati postavljanje takvih sustava vlastitim sredstvima. No, srećom, zahvaljujući Programu ruralnog razvoja, danas je to moguće novcem iz EU-a.

Na natječaju namijenjenom sufinanciranju podizanja trajnih nasada, koji je završio u listopadu 2021. godine, bio je postavljen uvjet svima onima koji prijavljuju podizanje ili restrukturiranje nasada da ih obvezno opreme sustavima navodnjavanja, dok je kao preporuka bilo postavljanje sustava za zaštitu od tuče i/ili mraza.

Problem navodnjavanja na otocima

No, iako je natječajem i raznim pravilnicima koji uređuju sva pitanja vezana uz navodnjavanje površina procedura dobro zamišljena, u praksi se nailazilo i na određene probleme. I to ponajviše na otocima.

Naime, da bi se dobile odgovarajuće dozvole od nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, potrebno je bilo ishoditi i potvrde nadležnih vodovoda kako će biti u mogućnosti korisnicima isporučivati količinu vode koja je tehnološkim projektom bila određena kao potrebna tijekom jedne godine.

S obzirom na to da je navodnjavanje potrebno provoditi tijekom sušnih ljetnih mjeseci, kada je potrošnja vode na otocima ionako višestruko veća nego u zimskim mjesecima, pojedini vodovodi takvu suglasnost nisu mogli izdati.

Alternativno rješenje se pronalazilo u izgradnji akumulacija koje bi se onda iz vodoopskrbnih sustava punile tijekom zimskih mjeseci, za potrošnju tijekom ljeta. No, izgradnja takvih akumulacija dodatno poskupljuje ionako skupe sustave.

Nešto bolje prolaze svi oni koji kao izvor vode koriste nadzemne ili podzemne vodotokove, naravno ako za takvo korištenje dobiju odgovarajuće dozvole nadležnog ministarstva, a koje procjenjuje na osnovi količina vode koje će se crpiti, eventualne nepovoljne utjecaje za okoliš.

Županije zadužene za sustave navodnjavanja

Kako bi se omogućio kvalitetan pristup vodi za navodnjavanje poljoprivrednih površina, Agencija za plaćanja nedavno je objavila natječaj vrijedan 150 milijuna kuna, putem kojeg se sufinanciraju projekti jedinica područne (regionalne) samouprave, a svrha natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Sredstvima se sufinanciranju ulaganja u izgradnju cjelovitog sustava navodnjavanja u skladu s tehničkim rješenjima i građevinskom dozvolom (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav i slično).

Drugim riječima, tamo gdje nema mogućnosti individualnog pristupa izvoru vode za navodnjavanje, županije grade sustave u blizini poljoprivrednih površina, kako bi poljoprivrednici od njih mogli razvlačiti sustave za navodnjavanje svojih površina.

Što donosi budućnost?

Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede, tijekom ove godine nas očekuje natječaj za tip operacije 4.1.1 - restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, u kojem će jedino prihvatljivo ulaganje biti ono u opremu za navodnjavanje. Prije samog raspisivanja natječaja očekuje nas i njegova objava u e-savjetovanju, nakon čega će biti poznato puno više detalja.

A u bližoj budućnosti, počevši od sljedeće godine i početka provedbe Nacionalnog strateškog plana, očekuju nas slična ulaganja kao i u ovom programskom razdoblju.

U intervenciji sličnoj trenutnoj podmjeri 4.1 prihvatljivim će se smatrati ulaganja u građenje/rekonstrukciju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu i sustava za navodnjavanje izvan poljoprivrednog gospodarstva za potrebe primarne proizvodnje poljoprivrednoga gospodarstva. Ista će ulaganja biti prihvatljiva i u intervenciji za mala poljoprivredna gospodarstva (sadašnja podmjera 6.3).

I u novom programskom razdoblju ostaje intervencija namijenjena ulaganju u sustave javnog navodnjavanja za koju će i nadalje korisnici biti jedinica područne (regionalne) samouprave, ali i vlasnici ili drugi zakonski posjednici poljoprivrednih parcela/zemljišta za koje se projektom osigurava mogućnost priključenja na javni sustav navodnjavanja.

Dakle, sufinanciranje ulaganja u projekte navodnjavanja poljoprivrednih površina nastavlja se i u budućnosti izdašnim EU sredstvima i svakako se radi o prilici koja se ne propušta.

Od poljoprivrednih milijun i po hektara, Hrvatska navodnjava niti 30.000 ha!

U Republici Hrvatskoj se, prema podacima DZS (2016.), od ukupno korištena 1.562.983 ha za poljoprivrednu proizvodnju, navodnjava samo 29.680 ha, u odnosu na 65.000 ha planiranih Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici, koji je Vlada RH donijela sada već davne 2005. godine.

27. svibanj 2022 07:50