StoryEditor

NOVOSTI IZ ZNANOSTIKlimatske promjene i maslinarstvo: cvatnja sve ranija, suša i proljetni mrazovi sve češći, mijenjaju se ciklusi štetnika i bolesti...

Piše Edi Družetić, agronom
10. svibnja 2022. - 12:40

U Sloveniji su od 30. 3. do 2. 4. po četvrti put održani Hlajevi dani, skup maslinara u organizaciji Instituta za maslinarstvo, Znanstveno Istraživački Centar Koper, u suradnji sa Udruženjem maslinara Slovenije. Na njemu su uz domaće sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske i Italije.

Slovensko maslinarsko područje je malo, a slovenska i hrvatska Istra i tršćanska regija imaju puno zajedničkog, pa je razmjena iskustava stručnjaka iz tih područja veoma korisna. Teoretski dio se je održao u Domu kulture u Merezigama, a praktični u masliniku Beneši iznad Ankarana.

Ove godine skup je bio pod sloganom "Maslinarstvo u svjetlu klimatskih promjena" jer je očito da se klimatske promjene ubrzano događaju i imaju veliki utjecaj na poljoprivredu, a posebno na proizvodnju maslina.

Kako im se prilagoditi? Svoja iskustva maslinari su prikupili u monografiji predstavljenoj na skupu, pod nazivom "Maslina, suša i ograničeno navodnjavanje".

Slovenija je u odnosu na naše Primorje, a posebno na Dalmaciju i otoke relativno vlažno područje i ovaj skup možda djeluje kao puhanje na hladno, ali tko se na vrijeme pripremi lakše će se promjenama prilagoditi. Naime, čulo se predviđanje da će prosječna temperatura u Istri od 2011. do 2040. godine porasti za 1 stupanj.

Jednostavno gledano, ne izgleda baš zabrinjavajuće, ali su uz to ustvari vezane ozbiljne promjene. Mijenjaju se razvojni ciklusi štetnika i bolesti, kao i godišnji raspored oborina. Očekuje se smanjenje oborina za 2 do 10 posto, ali i pojava sve većih vremenskih ekstrema, a među njima i sve jače ljetne suše.

Kako s malo vode

Više temperature brže isušuju biljku, uz porast CO2, kao globalnu posljedicu izgaranja fosilnih goriva, emisije iz industrije i vozila. CO2 biljka uzima iz zraka i uz svjetlosnu energiju joj služi kao osnovni materijal za sintezu šećera iz kojih se kroz razne procese postupno sintetizira ulje. Taj je segment povoljan, jer biljka ima u okolini obilje sirovine, ali ako nedostaje transport, koji vrši voda, sve se usporava ili staje.

S tog gledišta, navodnjavanje i u ovome području postaje preduvjet redovite i veće proizvodnje maslina. Problem je što tu nema puno dostupne vode i bit će umijeće postojeće količine iskoristiti na najbolji način.

U tome slučaju će se najbolje pokazati primjena tzv. ograničenog navodnjavanja ili kontroliranog hidrološkog stresa, pri čemu se dodaju ograničene količine vode samo u posebno osjetljivim fazama biljke i sa tim smanjenim količinama postižu se značajna povećanja prinosa.

Dio praktičnog dijela skupa je bila pokazna rezidba u navodnjavanom nasadu, koju smo imali ja i gošća iz Italije Natasha Riggi na sortama istarska bjelica i leccino, koje su najviše zastupljene u njihovim nasadima.

image

Sa skupa Hlajevi dani u Sloveniji

U navedenim uvjetima su pri tome trebale biti poštovane dvije pretpostavke: održavanje prozračnosti krošnje, zbog manje svjetla i veće vlage nego u nekim drugim, toplijim područjima te ostavljanje dovoljnog broja rodnih mladica, jer navodnjavani nasadi imaju veći rodni potencijal od nenavodnjavanih.

U iznesenim prezentacijama su bili obrađeni razni aspekti problematike. Izračun ekonomske učinkovitosti jednog uobičajenog modela navodnjavanja, što je predstavila Helena Gramc, pokazuje da se investicija vraća u razdoblju od 8 godina. Naravno, kod nekog drugog modela on se može razlikovati, ovisno najviše o cijeni vode.

Dr. sc. Marin Krapac je detaljno iznio činjenice o klimatskim promjenama koje se događaju globalno i kod nas jasno govore o našoj potrebi da im se prilagodimo kad ih već sami ne možemo mijenjati.

One donose nova ponašanja štetnika i bolesti, ali i skraćuju vrijeme zimskog mirovanja, pa čine masline osjetljivije na proljetne hladnoće i, uz ostalo, mijenjaju kvalitetu oplodnje i povećavaju potrebe biljke za specifičnim načinima prihrane.

Dr. Milena Bučar Miklavčić je govorila o utjecaju navodnjavanja na kvalitetu ulja. Kao rukovoditelj dobro opremljenog analitičkog laboratorija, višegodišnjim praćenjem sadržaja biofenola i tokoferola te zastupljenosti pojedinih masnih kiselina u ulju, kao i senzorne ocjene ulja iz nenavodnjavanih i navodnjavanih nasada, zaključuje da su iz navodnjavanih, ulja bolje uravnotežena i harmonična.

Intenzitet voćnosti, gorčine i pikantnosti je bio najbolji kod dodavanja vode reducirane na 30% od izračunate količine potpunog obroka navodnjavanja. U Sloveniji je specifična situacija, najzastupljenija im je sorta istarska bjelica, čije je ulje izrazito gorko, pa ga navodnjavanje, koje inače "razblaži" ulje, lijepo uravnoteži.

Valja se prilagoditi

Marina Pintar s biotehnološkog fakulteta u Ljubljani dala je prikaz osobina maslininog korijena koji je bogato razveden i dobro koristi svaku vlagu iz tla, bolje od drugih kultura, ali i on ima ograničenja te nastupaju simptomi suše.

Meteorolog dr. Andreja Sušnik sabrao je narodnu predaju i meteorološku statistiku, pri čemu je lijepo vidljivo da ljeta postaju sve toplija uz česte, već spomenute ekstremne pojave.

Dr. Maja Podgornik iznijela je detaljnu analizu zabilježenih promjena, čije daljnje kretanje predviđa do 2100. godine povećanje prosječne temperature za čitavih 4oC. Interesantna je činjenica da se razdoblje cvatnje maslina od 1961 do 2021. godine pomakao za čitavih 15 dana, od 11. 5. na 26. 4. Smanjilo se je i razdoblje zimskog mirovanja, tj. broj sati s temperaturama nižim od 7,2 oC, neophodnog za rodnost masline, a zbog sve ranijeg kretanja vegetacije povećava se i opasnost od proljetnog smrzavanja, pojave koja nekad nije bila poznata. Više prosječne temperature u razdoblju cvatnje čine cvatnju osjetljivijom i riskantnijom, a sve su češće i rane proljetne suše.

Ako je zbir zimskih padavina manji od 500 mm, potrebno je započeti navodnjavanje 15 do 20 dana prije cvatnje, u protivnom samo u razdoblju otvrdnjavanja koštice. Javljaju se i novi štetnici i bolesti kojima pogoduju topliji uvjeti (mramorirana stjenica, Phoma…)

Jakob Fantinič je predstavio konkretne pozitivne rezultate rodnosti u masliniku navodnjavanom sistemom ukopanih cijevi, kod kojega sam sistem ne predstavlja nikakvu zapreku radovima u nasadu.

Kao zaključak skupa nameće se nužna potreba prilagođavanja maslinara klimatskim promjenama, a ovogodišnji predavači su dali njihov sveobuhvatni prikaz. Stara je izreka: Ili se prilagodi ili trpi neuspjeh i ispadaš.

I Švicarci postaju maslinari

U svjetlu promjena klime interesantan je podatak da su švicarski stručnjaci pozvali slovenske kolege na sadnju maslina kod njih. Naime, bilo je poznato da se na južnim obroncima iznad jezera Como od prije uzgajaju masline i da su si Švicarci čak nabavili uljaru da više ne trebaju nositi plodove na preradu u Italiju. I evo, šire proizvodnju.

14. svibanj 2022 15:25