prekretnica u razvoju Iz povijesti dalmatinskog maslinarstva: jedini spas bile su zadruge jer se ulje slabo prodavalo i uglavnom po niskoj cijeni Želimir BašićMaslinarstvo Od iskona je u jadranskom primorju, poslije vina, najznačajniji proizvod sa zemljišnih posjeda maslinovo ulje. To dokazuju i podaci iz 1908. kada je u Dalmaciji od ukupnih površina (1.282.257 hektara) 57 posto bilo prikladno za poljodjelske kulture. Na vinograde je otpadalo 29 posto, na maslinike 18 posto, a na voćnjake i oranice 10 posto. Tada je u Dalmaciji bilo više od 45.000 hektara maslinika, a u dobroj godini dobivalo se oko 120.000 hektolitara ulja. Međutim, maslinovo ulje se slabo prodavalo i najveće količine po niskoj cijeni. Uzrok tome je bila loša prerada maslina, pa najčešće maslinovo ulje nije bilo za začin nego se koristilo samo za podmazivanje u tvornicama i na brodovima. Glavni razlog je bio u lošoj preradi, neadekvatnim prostorima i zastarjelim strojevima. Uljare kao špilje Tako je u časopisu Zadrugar 1908. pisalo: Uljarnice su većim dijelom ispod ...
povijesni pregled Zadružni pokret stariji je od svih politika: da ga nije bilo, kroz minula stoljeća u Dalmaciji bi bilo još više siromaštva, zaostalosti, oskudice i gladi Novosti
Ministarstvo daje 26 milijuna Nepovratan novac zaobilazi poljoprivrednike na jugu: 'Dalmacija još nije zrela za udruživanja na bazi klastera' Novosti