StoryEditor

brojne dobrobiti za zdravljeKod nekih naroda bila je simbol smrti i rođenja, a ljekovitost joj je poznata od davnina: učimo vas kako napraviti vino, sirup, čaj i marmeladu od bazge

Piše Doc. dr. sc. Ivana Generalić Mekinić
11. kolovoza 2022. - 07:54

Bazga spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe, a njena simbolika je zaista različita. Kod starih naroda ova biljka je bila simbol smrti i rođenja. Smatralo se da štiti od zlih sila, a da je spaljivanje njenog drva predznak smrti. Vjerovalo se da svirala izrađena od drva bazge služe za prijenos poruka s onog svijeta, da krošnju drva bazge nastanjuju duhovi te da je saveznica vještica, dok se vino od bobica bazge smatralo vilinskim pićem.

Ljekovitost bazge su poznavali i grčki i rimski liječnici koji su je koristili kao diuretik, za liječenje ženskih bolesti te kod upala kože i čireva. Također je od davnina poznato korištenje bazge i njenih pripravaka za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja, što je osobito podiglo njenu popularnost u srednjem vijeku.

Cvijet bazge se i danas koristi najčešće za pripravu čaja koji potiče znojenje kod osoba s povišenom temperaturom (kliničkim ispitivanjima je dokazano da ovaj učinak nije postojan kod zdravih osoba) i izlučivanje bronhijalnih žlijezda. Pije se kod stanja kao što su prehlade, gripe, glavobolja, reuma, upale sluznice, grla i uha. Bazga se koristila i u liječenju degenerativnih bolesti, a smatra se i da prevenira nastanak različitih oblika karcinoma.

image

Bazga

Berislava Picek/Ilustracija/Cropix

Pošto je dokazano da sastojci bazge imaju antivirusno i antimikrobno djelovanje, bazga i njeni pripravci se konzumiraju i preventivno za sprečavanje gripe i prehlade te jačanje imuniteta. Dokazano je da učinkovito snižava razinu lošeg kolesterola te regulira razinu glukoze u krvi.

Cvijet bazge ima učinak da, uz znojenje, pojačava i mokrenje. Za ursolnu kiselinu koja je prisutna u cvijetu je dokazano i protuupalno djelovanje, dok β-amirinu ima hepatoprotektivno djelovanje.

Čaj od lišća bazge se preporučuje kod astme, bolesti srca, želuca, bubrega, pluća, jetre, i za čišćenje crijeva, a koristi se i kod vanjskih čireva jer ih rastvara i ublažava bol.

U kombinaciji s kaduljom lišće bazge se uzima kod unutarnjih vrućina. Čaj od unutarnje kore bazge se konzumira za liječenje kroničnog želučanog katara, za stimulaciju stolice, a u većoj količini ima učinak i kao sredstvo za povraćanje.

U prošlosti se kora koristila za liječenje žutice, vodene bolesti i kao sredstvo za pospješivanje menstruacije. Od korijena i kore radi se i mast protiv ekcema i psorijaze.

image

Cvijet bazge

Berislava Picek/Ilustracija/Cropix

Plodovi bazge imaju slično djelovanje plodovima borovnice te su učinkoviti protiv proljeva, a od njih se spravljaju i pekmezi, kompoti te sokovi. Upravo se zbog bogatog nutritivnog sastava i obilja vitamina i drugih biološki aktivnih tvari, sok ili pekmez bazge daje bolesnicima s visokom temperaturom, a smatra se da čiste i regeneriraju i krv.

Sirup od zrelih bobica ukuhanih s medom ili šećerom čisti želudac i mokraćni mjehur. Kod pripreme i prerade bobica bazge je vrlo važno u potpunosti ukloniti peteljke s plodova.

Svježi i nezreli dijelovi bazge sadrže cijanogene glikozide, pa se biljka ne smije konzumirati bez prethodnog kuhanja ili prerade obzirom da se prilikom termičkih tretmana ovi štetni spojevi razlažu. Zreli plod i cvijet se smatraju sigurnim za upotrebu. Iako kod pravilne uporabe pripravaka bazge nisu zabilježene neželjene nuspojave, osobe s problemima srca moraju biti na oprezu.

image

Bazga u cvatu

Željko Hajdinjak/Ilustracija/Cropix

Konzumacija nezrelih (zelenih) plodova, listova i kore kod osjetljivih osoba može izazvati tegobe u vidu slabosti, mučnine, povraćanja, proljeva, groznica, gušenja, teškog disanja, grčeva i vrtoglavica. Bazgu nipošto ne smiju koristiti trudnice i dojilje, kao ni osobe sa žučnim komplikacijama, one slabog želuca i aktivnog čira na želucu.

PRIPRAVCI

Čaj od cvijeta

Čaj od bazginog cvijeta se priprema na način da se 10 g suhih cvjetova prelije s 1 L kipuće vode nakon čega se smjesa ostavi stajati poklopljena pola sata prije nego li se procijedi. Čaj se može po želji zasladiti medom, a pije se po jedna šalica čaja svaka dva sata.

Čaj od lista

Čaj od bazginog lista se preporučuje piti kod bolesti bubrega, nedovoljnog mokrenja i šećerne bolesti, a priprema se tako da se četiri velike žlice suhog lišća bazge preliju s pola litre kipuće vode. Čaj se nakon hlađena procijedi i zasladi s dvije velike žlice meda, a piju se tri šalice čaja dnevno.

image

Čaj od bazge

Berislava Picek/Ilustracija/Cropix

Čaj od korijena

Oko 15 g sitno narezanog korijena bazge se namače u 2,5 dl vina tijekom 15 do 20 sati. Suspenziji se doda jušna žlica meda te se sve prokuha 15 minuta nakon čega se poklopi i ostavi stajati jednako toliko vremena. Jedan dio pripravka se pije natašte, drugi pola sata prije ručka, a treći pola sata prije večere. Pripravak se uzima za liječenje vodene bolesti, kao sredstvo za mršavljenje i kod bolesti mokraćnih organa.

Čaj od bobica bazge i zelenog čaja s lozovačom i limunom

Ovaj čaj je preporučeno konzumirati u slučaju prehlade, a priprema se na način da se oko 5 g suhih bobica bazge zgnječi i doda im se 1 g zelenog čaja. Smjesa se prokuha uz dodatak 2 dl vode, a kada se čaj dijelom ohladi doda mu se sok jednog limuna i 0,2 dl lozovače. Procijeđeni čaj se pije u malim gutljajima tijekom dana.

Čajna mješavina za mokrenje

Mješavina (3 jušne žlice) sastavljena od po 30 g cvijeta bazge, peršinova ploda i borovice, te 10 g koromača se prelije sa pola litre kipuće vode i ostavi stajati poklopljena preko noći. Čaj je spreman za konzumaciju sutradan nakon što se procijedi, a preporučeno je piti tri puta dnevno po jednu šalicu čaja prije svakog obroka.

Čajna mješavina za iskašljavanje

Ovu mješavinu čini po 30 g cvijeta bazge i podbjela, te po 20 g cvijeta bijelog sljeza i koromača. Čaj se priprema tako da se tri žlice mješavine preliju s 400 ml kipuće vode. Sve se ostavi stajati 2 sata, nakon čega se procijedi i spremno je za konzumaciju. Pripravak se konzumira topao, svaka dva sata po jedna jušna žlica.

Čajna mješavina za kašalj

Ovu čajnu mješavinu sačinjavaju jednake količine cvijeta bazge, rosulje, lista pitomog kestena, trputca i timijana koje se pripremaju kao klasični uvarak tako da se tri velike žlice mješavine prelije s 400 ml kipuće vode, ostavi stajati 2 sata nakon čega se procijedi i konzumira toplo, svaka dva sata po jedna jušna žlica čaja.

Mješavina bazge i kamilice za inhaliranje

U posudu se stavi čajna žlica suhog cvijeta bazge i jedna žlica suhog cvijeta kamilice. Biljke se preliju s 400 ml vruće vode i puste kratko da odstoje nakon čega je pripravak spreman za inhaliranje i da bi trebao biti učinkovit kod nakupljene sluzi, upale sinusa i grla.

Sirup od cvjetova

Priprema se na način da se 35 cvjetova bazge, 2 kg šećera i kriške jednog limuna potope u 2 l vode. Sve se ostavi stajati tijekom 24 h uz povremeno miješanje nakon čega se odlije tekućina, a preostaloj smjesi se doda još 2 kg šećera, 2 l vode i limunska kiselina (12 dag). Ponovno se sve dobro miješa tijekom 24 h nakon čega se procijedi i sirup je spreman za upotrebu.

Vino od bazge

Priprema se tako da se 4 cvata bazge, 0,5 kg šećera, jedna čaša vinskog octa, sok i kora jednog limuna potope u 5 litara vode. Nakon što smjesa odstoji 24 h na toplom uz povremeno miješanje i procijedi se, spremna je za uporabu, a preporuka je konzumirati pola čaše vina nakon jela.

image
Berislava Picek/Ilustracija/Cropix

Marmelada od bobica

U oko 2 kg propasiranih, zrelih plodova bazge se doda 600 g šećera, sok jednog limuna, 50 g vanilin-šećera i cca 100-150 ml vode. Smjesa se lagano kuha sve dok glavnina tekućine ne ispari nakon čega se vruća marmelada ulije u prokuhane staklenke koje se potom odmah zatvore i stave na hlađenje.

Sva njena imena

Latinski naziv: Sambucusnigra

Ostali nazivi: crna bazga, obična bazga, zova, baz, bazgovina, crna zova, zovika, zovina, aptovina, bujad, abda, aptika

Osobna karta

Bazga je samonikli, listopadni grm ili nisko stablo koje može narasti i do visine od 4 metra. Iako postoji preko trideset različitih biljnih vrsta unutar porodice bazgi, najznačajnije su ipak crna i crvena bazga, od kojih se kod nas češće koristi crna bazga - Sambucusnigra.

Bazga je samonikla vrsta koja raste u Europi, istočnoj Americi i zapadnoj Aziji. Odgovaraju joj vlažna, ali dobro osunčana zemljišta pa je najčešće nalazimo na rubovima šuma, šumskim čistinama, rubovima naselja, uz putove i živice, te na napuštenim i neobrađenim zemljištima.

Vanjska kora drveta bazge je debela, siva i bradavičasta, dok se ispod nje nalazi svježa, zelena unutarnja kora. U ljekovite svrhe se koristi samo taj unutarnji sloj kore, dok se onaj vanjski obično ostruže i baci. Grane bazge su drvenaste i šuplje, iznutra ispunjene bijelom, mekanom i spužvastom srčikom. Listovi su neparno perasti i sastavljeni od 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih rubova. Cvjetovi su dvospolni, sitni i žućkasto-bijele boje, a sakupljeni su u štitu slične plosnate cvatove. Cvjetovi imaju 5 latica, 5 prašnika i podraslu plodnicu. Miris cvjetova bazge je opojan i izrazito snažan. Biljka cvate od travnja do lipnja, a iz cvjetova oprašivanjem nastaju plodovi koji su u početku zelene boje, dok su zreli plodovi tamne, crno-ljubičaste bobice s crveno-modrim sokom. Bobice bazge su obično velike 3 do 6 mm i sadrže po 3 sjemenke.

U ljekovite svrhe se obično koristi bazgin cvijet (sambuciflos), kora bazge (sambucicortex) i plod bazge (sambucifructus). Mladi izboji, lišće, kora i korijen bazge se beru u proljeće (u travnju i svibnju), dok se cvijet bere dok se još nije u potpunosti rascvao, po sunčanom i toplom vremenu, obično krajem svibnja i u lipnju. Plodovi bazge, bobe, beru se potpuno zrele i to najčešće krajem ljeta, u rujnu.

Cvjetovi bazge obiluju organskim kiselinama (ursolna kiselina, oleanolna kiselina) i njihovim derivatima (glikozidima). Cvjetovi sadrže i masne kiseline od kojih dominira palmitinska kiselina, kao i estere masnih kiselina. Iz skupine fenolnih spojeva dokazana je prisutnost flavonolnih glikozida, osobito rutina i cinskogglikozida (sambunigrina) koji se smatra zaslužnim za učinak znojenja. Od fenolnih kiselina u bazgi pronalazimo kumarinsku, kaveinsku, ferulinsku i klorogensku kiselinu i njihove glikozide. Od ostalih tvari u cvijetu bazge su prisutne različite komponente eteričnih ulja (0,25%) i triterpenskih derivata (α- i β- amirina), sluzi, tanini, minerali (kalij, željezo, natrij), vitamini (A, C i E), steroli, invertni šećer, itd.

Kako je sušiti

Cvjetovi bazge se suše na način da se pojedinačni cvjetići otkinu s cvata, te suše u jednostrukom rastresitom sloju ili se pak cijeli cvatovi suše obješeni. Važno je da se sušenje provede brzo (u prozračnoj prostoriji ili na propuhu) i oprezno kako cvjetovi ne bi potamnili jer ukoliko se to dogodi treba ih baciti. Dobro osušeni cvjetovi bazge, koji su zadržali svijetlu, žuto-bijelu boju, čuvaju se u dobro zatvorenim posudama, najbolje u staklenkama. Okus cvijeta je sluzav, dok naknadno izaziva trpkost i osjećaj grebanja u ustima. Na sličan način se suše i zreli plodovi bazge, koji se, za razliku od cvijeta bazge, mogu čuvati i dulji period (više godina), a suhi se mogu konzumirati u svrhu sprječavanja proljeva (dnevno 10-15 bobica).

image

Bazga u cvatu

Željko Hajdinjak/Ilustracija/Cropix
11. kolovoz 2022 08:37