cvijeće snažnih asocijacijaKoliko znate o krizantemama? Njihova izuzetna otpornost pokrenula je običaj koji i danas živi

Da se pojmovi poput optimizma, sreće i ljubavi vezuju uz krizanteme, u našoj se kulturi može smatrati besmislicom, no to nam govori tek da o ovom ˝besmrtnom˝ tropskom cvijetu malo znamo.

Dan Svih svetih, te sahrane i komemoracije kao prigode uz koje se kod nas krizanteme tradicionalno vežu, čineći njihovo šire korištenje pomalo morbidnim, ljude u drugim kulturama nipošto ne ograničavaju u uživanju u njihovoj raskoši. Upravo suprotno.

Kasno jesenje cvjetanje ovih na zimu i mraz otpornih, bujnih ljepotica, dovelo ih je na glas kao cvijeće koje ni najsuroviji uvjeti ne mogu uništiti pa se uz slične, snažne asocijacije rado poklanjaju širom zemaljske kugle.

Podrijetlom s Dalekog istoka, točnije iz Japana, gdje i danas slove za cvijet carske obitelji, ljupke su krizanteme svojom zlatnožutom bojom lako osvojile svijet.

Kada im nije bilo dosta što ih je Konfucije odredio kao uzor za meditaciju, niti što su carevi sjedili na prijestoljima ukrašenima njihovim cvatom, te što su zavladale japanskim kulinarstvom i fitoterapijom, zasluživši i godišnji festival; širiti su se krenule preko Kine, gdje se i stoljećima kasnije tradicionalno daruju za Majčin dan.

Iako ime izvedeno iz grčkih riječi ´chrys´i ´anthemon´, koje u prijevodu označavaju zlatnu boju i cvijet, duguju izvornoj pojavnosti u divljini, suvremena ih botanika poznaje u bogatstvu šarenila i oblika, pa danas postoji cijeli niz vrsta ovog roda koji spada u obitelj glavočika, ili Asteracae.

Bilo da je riječ o bijelim, crvenim, ljubičastim ili zelenim cvjetovima trstičastog cvata, ili onog nalik pomponima, krizanteme nalaze način da uveličaju gotovo svaku prigodu.

Vjernost, dug život i lojalnost samo su neki od osjećaja, želja i obećanja koje njihovi ljubitelji diljem svijeta iskazuju, prinoseći ih poput zavjeta.



Kao jedan od najznačajnijih rezanih cvjetova u cvjećarstvu krizanteme uživaju široku simboliku koja se veže uz koncepte poput trajnog prijateljstva, lojalnosti, podrške obitelji, zatim hrabrenje teško bolesnih, oporavak od dugog i napornog izazova, kao i uz veselje i prilike za proslave, preporod i rođenje djeteta, te uz romantičnu, ali i platonsku ljubav.

Ponese li vas njihova ljepota pa ih i sami odlučite poklanjati, u obzir svakako uzmite i činjenicu da boja cvijeta utječe na simboliku, pa se bijele krizanteme tako vezuju uz odanost, crvene uz ljubav, a žute uz prijateljstvo.

Iako se na Zapadu uzgajaju još od 17. stoljeća, smatra se da je tradicija zbog koje ih, pogotovo na praznik Svih svetih ostavljamo uz nadgrobne spomenike voljenih, krenula u Francuskoj 11. studenoga 1919. godine, i to na prvu godišnjicu Dana primirja Prvog svjetskog rata. Budući da su krizanteme u to doba godine bile najdostupnije cvijeće, tadašnji ih je predsjednik Raymond Poincare naredio položiti na grobove svih ratnih žrtava, čime je pokrenuo običaj koji i danas živi.

Zbog povoljne klime u Europi se naveliko uzgajaju, a pogoduju im srednje teška, propusna ilovasta tla, blago obogaćena humusom. Razmnožavaju se diobom korijena, reznicama i sjemenom, a da bi cvale u jesen, sade se u svibnju, pa sve do kolovoza.

Pri sadnji, bilo u vrt ili u lončanicu, valja pripaziti da korijen ne umetnemo preduboko u supstrat kako tamo ne bi istrunuo, te da im uz redovito zalijevanje osiguramo i dobru drenažu. Ovo je posebno važno za hladnijih dana, kada bi se vodom natopljena lončanica mogla zalediti, što bi trajno uništilo biljku.

Ne bude li snijega krizantema će uz povremenu gnojidbu preživjeti zimu, a prihranjuje ih se najduže dok na pupoljcima ne postane vidljiva boja cvijeta. Cvjetovi im se u pravilu otvaraju tri mjeseca od sadnje, a razdoblje cvatnje, uz odgovarajuće uvjete, izrazito je dugo.