ZADRUGA PRED likvidacijomNastavlja se agonija na Pelješcu: od stečaja 'Dingača' neće imati koristi ni banke niti država, a ponajmanje vinogradari

Nekada perjanica pelješkog vinogradarstva i vinarstva, vinarija i poljoprivredna zadruga "Dingač" iz Potomja danas je na rubu likvidacije.

Stečajni postupak koji je pokrenut tapka u mjestu, dugo najavljivani strateški partner nije došao, a vinogradari, njih tristotinjak, i dalje čekaju naplatu predanog grožđa iz berbe 2008.

Kako su vinogradari postali milijunaši bez kune u džepu: donosimo vam priču o propasti nekadašnje perjanice dalmatinske poljoprivrede

Međutim, ako je vjerovati financijskom planu poljoprivredne zadruge i vinarije "Dingač", vjerovnici, a među njima i pelješki vinogradari, namirit će svoja potraživanja iz prihoda poduzeća koje će nastaviti poslovati.

Ukupni prihodi vinarije "Dingač" u 2016. godini bili su 12,6 milijuna kuna, a ukupna vrijednost imovine procijenjena je na 57 milijuna kuna. Najveći dio od toga, čak 32,7 milijuna kuna, odnosi se na imovinu i nekretnine u središtu poljoprivredne zadruge u Potomju.

Uz nekretnine, najvažnija stavka imovine su zalihe vina u rinfuzi u iznosu od 20 milijuna kuna, kao i potraživanja od kupaca u iznosu od 4,1 milijun kuna.

Kako se navodi u financijskom izvješću, ukupne obveze su zadnjeg dana prošle godine iznosili 50,1 milijun kuna. Prednjače obveze prema zadrugarima, za neplaćeno grožđe u iznosu od 26 milijuna kuna, zatim obveze prema bankama i državi prema predstečajnoj nagodi 13,2 milijuna kuna, re prema Poreznoj upravi pet milijuna kuna.



Tu su i obveze prema dobavljačima u iznosu od 4,5 milijuna kuna, prema zaposlenicima 300 tisuća kuna, te ostale obveze u iznosu od milijun kuna.

Dakle, ako je vjerovati izrađenom financijskom planu, koji je zajedno s izmijenjenim stečajnim planom predan Trgovačkom sudu i čini temeljni dokument nastavka poslovanja PZ-a "Dingač", ukupna imovina veća je od obveza za sedam milijuna kuna.

Drugim riječima, vinarija i poljoprivredna zadruga imaju dovoljno imovine koja premašuje visinu dugova, pa bi u konačnici mogla poslovati pozitivno. U strukturi imovine značajno mjesto zauzimaju i zgrade nad kojima vinarija nema riješeno vlasništvo, a to su zadružni dom i zemljište u Potomju te zgrada u Oskorušnom.

Uz obveze prema zadrugarima vinogradarima u iznosu od oko 26 milijuna kuna, vinarija najviše duguje Hrvatskoj poštanskoj banci za podignute kredite, čak 6,5 milijuna kuna.

Kako bi osigurala naplatu svojih potraživanja, HPB je upisao hipoteku na više od milijun litara zaliha vina, uglavnom dingača, što dodatno opterećuje moguću prodaju tog vina koje godinama stoji u spremnicima u vinariji. Osim toga, tu su i četiri milijuna kuna za neplaćeni PDV.

Ako bi se provela klasična likvidacija PZ-a "Dingač" i tako namirili vjerovnici, pretpostavlja se da bi zadrugari bili treći isplatni red, nakon države i banaka.

U takvim okolnostima teško je vjerovati da bi mogli dobiti svojih 16 milijuna kuna (premda su se do sada odrekli i do 70 posto svojih potraživanja prema vinariji "Dingač"), jednako kao što će se teško naplatiti i ako vinarija nastavi poslovati.



Prema takvom planu, naplata njihovih potraživanja otegnula bi se na šest godina uz jednu godinu počeka, što pelješkim vinogradarima nikako ne ide naruku.

Možda bi za vinogradare bilo najpovoljnije da se milijun litara vina proda po cijeni od 29 kuna, kako je navedeno u stečajnom planu, čime bi zadruga uprihodila 29 milijuna kuna, pa bi se i vinogradari barem djelomično naplatili.

Međutim, to su sve planovi koji će najvjerojatnije ostati samo mrtvo slovo na papiru. Od ovakvog stečajnog postupka, koji košta 900 tisuća kuna, nitko neće imati koristi, ni banke, ni država, a ponajmanje pelješki vinogradari.

Naime, kako je istaknuto u stečajnom planu, za uspješno podmirenje svih obveza vinarije prema vjerovnicima nedostaje desetak milijuna kuna, koji će se morati podmiriti iz eventualnih budućih prihoda zadruge i vinarije "Dingač".