Hrvatska proizvodi vrhunska vina, ali njihov plasman onemogućuje rastući trend uvoza jeftinih vina koja se na tržište puštaju pod hrvatskim autohtonim nazivima, što ugrožava hrvatske vinare.
Novi zakon o vinu, koji je u pripremi, upravo bi trebao spriječiti nelojalnu konkurenciju uvoznih vina koja su preplavila police trgovačkih centara.
Što vinarima i vinogradarima donosi taj dugoočekivani zakon, koji će se najvjerojatnije usvojiti do kraja ove godine, i hoće li to biti još jedan u nizu birokratskih dokumenata koji će pogodovati uvoznim lobijima na štetu domaćih vinara i vinogradara, pokušali smo doznati u stručnim službama resornog Ministarstva poljoprivrede i među vinarima na terenu.
Vinari tako očekuju puno toga, od formiranja četiri vinske regije, poticanja mladih proizvođača, poticanja proizvodnje vina na tradicionalan način, te odobravanja neovisnim sommelierima i laboratorijima da puštaju vino u promet.
Najvažnije od svega je da se nadaju ograničenju uvoza niskokvalitetnih vina koja nose nazive hrvatskih autohtonih sorti. Iako su takva vina slabije kvalitete od onih proizvedenih u Dalmaciji čije ime nose (pošip, postup, plavac mali), ona su, nažalost, cijenom prihvatljivija pa ih građani u uvjetima niskog standarda sve više kupuju.
– Ulaskom u EU morali smo prihvatiti vinska pravila EU-a koja se temelje na romanskom sustavu i tu je nastala prava zbrka jer smo mi nešto mijenjali u pravilnicima, a nešto nismo, pa je danas na tržištu vina puno rupa koje svatko koristi kako hoće, a zakonodavstvo nas ograničava centraliziranim sustavom kontrole i označavanja – kaže Marija.
Vinari tako pritišću sadašnjeg ministra poljoprivrede da zakonom decentralizira sustav kontrole sljedivosti i označavanja vina, kao i da ostavi prostora za manje vinare i početnike kako bi se ta grana mogla brže razvijati.
– Moje je mišljenje da bismo trebali koristiti prakse koje imaju vinske zemlje u susjedstvu, a danas je Italija jedan od najboljih primjera. Oni su mijenjali svoje zakone 2013. i 2016. te su danas pretekli Francusku u proizvodnji vina. Zakon su pojednostavnili, oslobodivši prostor za male vinare, početnike novčano potiču, a u sustavu poticaja je i proizvodnja na ekstremnim položajima i proizvodnja vina na tradicionalan način – veli Marija.
– Moram pohvaliti ministra Tolušića jer ima najviše sluha za probleme vinara, ali još je rano za zaključke. Konkretno bih predložila da se u zakon uvrste zahtjevi Udruge vinara Dalmacije o četiri regije i regionalne organizacije kako bi se moglo dobiti regionalno vino. Također bi bilo dobro da se uvedu poticaji za proizvodnju na posebnim položajima, za takozvane povijesne vinograde kojima Dalmacija obiluje, što bi bio dodatni poticaj marketinškoj prodaji vina – objašnjava Mrgudić.
Uz formiranje vinskog budžeta pri Ministarstvu poljoprivrede, kako bi se točno znalo koliko vinari uplaćuju direktno i indirektno u proračun RH, vinogradari traže zaštitu autohtonih sorti vina od nekontroliranog uvoza niskokvalitetnih vina iz trećih zemalja, koja se danas bez ikakvih problema nalaze na policama naših trgovačkih centara pod nazivima hrvatskih autohtonih sorti.
Ističu da se Nacrtom novog zakona o vinu želi pojednostavniti nacionalne propise o vinu, decentralizirati kontrolu domaćih vina prije stavljanja u promet prilikom ispitivanja organoleptičkih svojstava vina, te suzbiti sivo tržište vina i nelojalnu konkurenciju.
Također će se uspostaviti i četiri nove regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija te Bregovita Hrvatska, što su vinari tražili u svojim zahtjevima.
Za sadnju nema zabrane
Ulaskom RH u EU počeo se primjenjivati sustav označavanja vina zaštićenom oznakom izvornosti. Ugovorom o pristupanju na razini EU-a priznato je 16 hrvatskih zaštićenih oznaka izvornosti. Hrvatska kao zemlja članica EU-a nema obavezu primjenjivati prijelazni sustav prava sadnje, što znači da ne postoje ograničenja za sadnju novih površina pod vinogradima, objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Najviše je graševine
Na nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od kojih je oko 100 preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Najviše vinograda zasađeno je graševinom – 4554 hektara, odnosno 22 posto od ukupne površine vinograda. Slijedi malvazija istarska, koja je zasađena na 1635 hektara, odnosno zauzima osam posto od svih vinograda, dok je plavac mali na trećem mjestu s 1562 hektara (7,7 posto).