StoryEditor

posljedice su nemjerljiveUzbuna na Hvaru: opasna invazivna biljka nekontrolirano se širi otokom! Kod ljudi može izazvati paralizu, šteti turizmu... Zašto država ne pomogne?

Piše Mirko Crnčević
17. kolovoza 2022. - 07:55

Biljka pajasen s pravom je uvrštena na takozvani Unijin popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost na Starom kontinentu.

Tadašnji ministar održivog razvoja Tomislav Ćorić sredinom prošle godine donio je naredbu da se tu biljku ukloni s područja Nacionalnog parka Krka, te s teritorija poluotoka Pelješca, Dubrovnika i Skradina.

- Međutim, naši otoci očito su daleko od očiju političara koji stoluju uglavnom u metropoli, pa posljednjih godina pokušavam upozoriti na brzo širenje pajasena otokom Hvarom i slobodno mogu reći da su sada oko nas već milijuni njegovih mladica – kaže Branko Lehner iz Jelse.

image

Branko Lehner, agronom - vrtlar iz Jelse, upozorava na brzo širenje pajasena otokom Hvarom

Mirko Crnčević

Naš sugovornik po struci je agronom - vrtlar i tvrdi da je ta brzorastuća biljka porijeklom iz Istočne Azije i da može narasti do visine od čak 30 metara. Od sredine 18. stoljeća nerijetko su je diljem svijeta sadili kao ukrasno drvo, odnosno s potpuno istim ciljem kao što su neki Starograđani nedavno ispred svoje kuće zasadili “zloćudnu” ambroziju.

Pajasen u Dalmaciji najčešće nazivaju divlji orah, božje drvo, rajsko stablo..., a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ponegdje i čemerika. No, pitali smo agronoma u čemu se ogleda njegova štetnost za ekološki sustav na našim prostorima.

- Na Hvaru se nažalost proširio posvuda, to su najčešće guste sastojine koje predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju otočnim težacima. Negativan utjecaj pajasena ogleda se u gotovo potpunom potiskivanju autohtone flore i vegetacije.

Uz to on luči spoj ailanthona koji ima alelopatski učinak na okolne biljke, a kod ljudi koji su bili u dodiru s njegovim biljnim sokom može izazvati dermatitis, miokarditis, slabljenje organizma, pa čak i paralizu. Korijenskim sustavom oštećuje podlogu na kojoj raste, pa je zato, primjerice, veliki problem za pojedine građevine, ali i arheološka nalazišta kojima je kod nas, kako znamo, iznimno bogato spomeničko polje Faroska hora kod Staroga Grada – ističe Lehner.

image

Branko Lehner, agronom iz Jelse - pajasen osvaja vinograde i ostala plodna tla na otoku Hvaru

Mirko Crnčević

Dakle, otočani moraju obratiti više pažnje na tu agresivnu biljnu vrstu koja naprosto mijenja okoliš, utječe na staništa i nepovratno negativno utječe na krajolik. Naravno, pajasen kao takav uzrokuje značajne štete u šumarstvu, turizmu i zdravstvu.

Ljudi ga, veli naš sugovornik, najčešće pokušaju ukloniti mehaničkim putem, ali rezultati su uglavnom vrlo slabi. Nešto je djelotvornije mehaničko uklanjanje kombinirati s uporabom herbicida, ali Lehner smatra da bi tome obvezno trebalo pristupiti stručno i sustavno.

- Zasigurno, razmjeri šteta od pajasena su slični onima koje zadnjih godina trpimo zbog povećane brojnosti borovog prelca ili crvene palmine pipe. Turizam je, nadam se, Hrvatskoj još uvijek prioritet, iz te gospodarske grane se u proračune slijevaju goleme količine novca, pa valjda država, te županijska i lokalne vlasti trebaju ponešto i vratiti na područja gdje se prihodi glavninom ostvaruju.

Jedino sustavne akcije, kakvih je bilo nekad ranije i koje bi možda između ostalog financirala Europska unija, mogu garantirati bolju učinkovitost uklanjanja tih štetnika iz naših krajeva - poručuje naš sugovornik. 

image

Pajasen osvaja otok Hvar – može li država provesti sustavnu akciju njegova uklanjanja?

Mirko Crnčević
17. kolovoz 2022 07:57