Podizanje kredita u poslovnoj banci najnepovoljniji je, ali do sada jedino mogući oblik financiranja poslovne aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Međutim, po najavama iz resornog Ministarstva poljoprivrede, za hrvatske poljoprivrednike su na vidiku bolji dani, barem kada je kreditiranje u pitanju.
Uvodi se novi oblik financiranja, a namijenjen je financijski održivim projektima za koje se očekuje da će generirati dovoljno prihoda kako bi se bez većih poteškoća mogao vraćati. Riječ je o razvoju poljoprivrednog, prehrambenog i šumarskog sektora a u priču je uključena Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Tako će se poljoprivrednicima nuditi krediti do 50.000 eura za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu s kamatnom stopom od 0,5 do 1,5 posto.
Osim niže kamatne stope, koja je prihvatljiva za većinu poljoprivrednika značajno su "olabavili“ i elementi osiguranja kredita pa poljoprivrednik neće morati založiti svoju obiteljsku kuću ili farmu da bi dobio novac. Ipak, u ovom slučaju, riječ je o novom obliku financiranja putem Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. po povoljnijim uvjetima od onih na tržištu.
Svrha im je potaknuti i podržati rast i razvoj poljoprivrednog, prerađivačko i šumarskog sektora, a preduvjet za uvođenje ovakvog instrumenta bile su izrada analiza i studija koje je odobrila Europska komisija. Ovaj oblik mikro i malih kredita, odnosno investicijskih zajmova i jamstava uvodi se kad tržište nema dovoljno interesa i ne odgovara u potpunosti na potrebe sektora, odnosno tamo gdje poslovne banke nisu sklone financirati, naglašava državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, Marija Vučković.
Hrvatskim poljoprivrednicima u slučaju mikro i malih kredita, omogućeno je financiranje po kamatnim stopama između 0,5 i 1 posto, s iznimkom za iznimno osjetljivi mljekarski sektor za koji je omogućena kamatna stopa i od 0,1 posto.
Nadalje, krediti će se odobravati bez naplate naknada za obradu zahtjeva i rezervaciju sredstava s mogućnošću počeka do 12 mjeseci i rokovima otplate između pet i deset godina te značajno manjim uvjetima za osiguranjem tražbine kada govorimo o kreditima koje će plasirati HAMAG-BICRO.
Za investicijske kredite još uvijek nije dogovoren točan interval u kojem će se kretati kamatna stopa, no neće biti značajnijih odstupanja od spomenutih stopa. Odobreni iznosi mikro i malih zajmova kretat će se do 25.000, odnosno do 50.000 eura, a za veće investicijske kredite maksimalan predviđen iznos zajma je jedan milijun eura.
Odobrene procedure brže su i jednostavnije od onih na koje su poljoprivrednici nailazili dosad, tako je svakako riječ o financijskom proizvodu koji je po svim svojim bitnim elementima – cijeni, brzi obrade, mogućnostima počeka, troškovima obrade – značajno povoljniji od tržišnih uvjeta koje mogu samostalno ponuditi poslovne banke.
U ovom trenutku, mogućnosti koje su na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima nimalo ne zaostaju za mogućnostima u drugim EU zemljama, naglašava Vučković.
Do sada su poljoprivrednici teško dolazili do kredita, jer je za banke poljoprivredna proizvodnja bila visoko rizična. Međutim, sada je riječ o novom obliku financijske podrške kroz koju će biti ponuđeni ne samo povoljniji krediti već i jamstva za nova ulaganja, odnosno modernizaciju postojećih kapaciteta po uvjetima znatno povoljnijim od onih koje bankarski sektor trenutno nudi na hrvatskom tržištu. U tu svrhu na raspolaganju korisnicima u poljoprivredi, prerađivačkom sektoru i šumarstvu stavljeno je na raspolaganje 70,6 milijuna eura.
Da bi taj novac bio dostupniji hrvatskom "seljaku“ izmijenjen je programa ruralnog razvoja kojim se omogućava jednostavnije, brže i lakše kreditiranje ulaganja u poljoprivredi. Kroz ove financijske instrumente moći će se financirati obrtna sredstva, kupnja živih životinja, rabljene opreme, jednogodišnjeg bilja… ali i troškovi koji nisu bili prihvatljivi za financiranje putem bespovratnih sredstava i poticaja, doznajemo u resornom Ministarstvu poljoprivrede.
Iako sve to lijepo zvuči, poljoprivrednici, povrtlari, voćari, stočari i mljekari nisu oduševljeni programom kreditiranja! Povrtlari pozdravljaju svaku inicijativu koja ide u smjeru poboljšanja uvjeta proizvodnje, ali iznos od 70 milijuna eura jednostavno nije dovoljan da se nešto postigne u poljoprivredi, smatra Hrvoje Gregurić iz Udruge povrtlara Hrvatske.
- S obzirom da stočari i mljekari imaju prednost pred ostalim poljoprivrednicima kod dobivanja ovakvih kredita, bojim se da neće biti dovoljno novaca za sve zainteresirane te da će povrtlarima i voćarima ostati vrlo malo. Želim istaknuti da je poljoprivredna proizvodnja u jednome vakumu. Primjerice, ja imam četrdeset godina, i ne mogu aplicirati niti na jedan natječaj iz mjere 6. ("Potpora mladim poljoprivrednicima" iz Programa ruralnog razvoja RH) koja je namijenjena mladim poljoprivrednicima.
Na ovu mjeru, naime, mogu se prijaviti mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni za nositelja poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva za potporu.
Istina, ovakve uvjete nametnula je Europska unija i resorno ministarstvo na njih ne može utjecati, unatoč brojnim povikama na terenu, uglavnom poljoprivrednika koji su na dobnoj granici ili pak su ispod četrdeset godina, ali su višegodišnji vlasnici OPG-ova.
- Prvo, imam previše godina, a drugo vlasnik sam OPG-a duže od dvije godine - pojašnjava nam Gregurić, koji nije imao sreće ni sa Mjerom 4. za modernizaciju i restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje jer živi u prerazvijenoj Zagrebačkoj županiji, pa tako u startu ima manji broj bodova na natječajima za novce iz EU fondova.
- Tako sam u lošem položaju jer za svoje investicije i ulaganja nemam nikakvih subvencija niti poticaja iz EU fondova. Svaka veća investicija zahtijeva kredit u banci do kojega je teško doći, posebno kada banka zna da nećete dobiti nikakva bespovratna sredstva iz EU fondova, jada nam se Gregurić, koji se ne može javiti na niti jedan natječaj za bespovratna sredstva, a istodobno mora investirati da bi zadržao razinu proizvodnje.
Kao jedina šansa Greguriću ostaju ovi krediti Ministarstva poljoprivrede, ali pribojava se da povrtlari neće biti u prioritetnoj kategoriji za dodjelu već mljekari i stočari. Kako bi povrtlari i svi drugi poljoprivrednici mogli doći do bespovratnih sredstava? - upitao je Gregurić nadležne institucije.
On smatra da bi bilo pravičnije da prioritet kod dobivanja kredita imaju poljoprivrednici koji iz bilo kakvih razloga (bilo da su prestari, žive u prerazvijenim općinama ili su vlasnici OPG-a duže od dvije godine) ne mogu aplicirati na bespovratna sredstva iz EU fondova.
Iako se nešto pomaknulo na bolje kada su u pitanju premije osiguranja jer Ministarstvo poljoprivrede plaća 70 posto, a seljak 30 posto, Gregurić naglašava da bi on radije brao svoje povrće negoli tražio da mu osiguravajuće društvo nadoknađuje štetu od tuče.
Unatoč uvriježenom mišljenju među "seljacima“ da su ovi novi Hamag-Bicro krediti zapravo prioritetno namijenjeni mljekarima i stočarima, Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza proizvođača mlijeka, ne slaže se sa time.
- Iznosi do 50 tisuća eura su premali da bi se nešto napravili u proizvodnji mlijeka. Definitivno nisu dovoljni za primjerice farme od 40 do četrdesetak krava kakve želimo u Hrvatskoj. Nažalost sve je to dota komplicirana jer su krediti najavljeni prije mjesec dana i od tada do sada nema ništa konkretno - govori Rešetar. Kada će ti krediti biti - pita se on. Proljetna sjetva je gotova i to nam više ne treba.
Za značajnije investicije je premalo novca. Ne možemo investirati u imovinu, a i kada mljekari dobiju neka sredstva od države mljekare odmah smanjuju cijene mlijeka. I tako se vrtimo u krug, govori Rešetar koji se i sam zadužio kod poslovne banke pod komercijalnim uvjetima da bi mogao isfinancirati proljetnu sjetvu.
Pokušat će se natjecati za kredit od Ministarstva poljoprivrede ali je veliki problem što još ne zna uvijete kreditiranja pod kojim će se odobravati sredstva uz kamatu od 0.5 posto.
- Ako to budu nenamjenska sredstva da se sa njima mogu refinancirati prethodne obveze i zaduženja zbog kojih nam je teško poslovati, onda je to u redu. Ali ako neće biti moguće refinanciranje obveza, onda ti krediti nemaju smisla, pojašnjava Rešetar, koji dijeli mišljenje ostalih proizvođača mlijeka što očekuju da će lakše moći dobiti novac za ulaganje. U tom smjeru je i najava da korisnik kredita neće morati dati hipoteku ili založno pravo na imovinu.
- Mi više nemamo što založiti jer je sva imovina pod hipotekom, ističe Rešetar, naglašavajući da mjere Ministarstva poljoprivrede kasne barem dvije godine kada je spas mljekarstva u pitanju.
- Programi ruralnog razvoja su se trebali provoditi prije nego su se ljudi počeli iseljavati. Eto sada se sufinancira kupovina junica a stočni fond je u zadnje tri godine opao za trećinu! Mljekarima na ruku ne idu ni europski fondovi jer je prijava na njih jako teška. Veliki je problem što se mljekari mogu javiti na samo jedan takav natječaj godišnje. Osim toga, OPG-ovi su u nepovoljnoj poziciji u odnosu na velike firme, koje definitivno i dalje lakše dolaze do EU novaca, naglašava Rešetar, navodeći primjer da se mljekar u Mađarskoj godišnje javlja na pet natječaja iz EU fondova, dok hrvatski o tome mogu samo sanjati.
Manji ulog, više investicija
Jedna smo od malobrojnih država članica koje su uspjele uspostaviti ovakve proizvode u sklopu Programa ruralnog razvoja, a potreba uvođenja i značaj najbolje oslikava činjenica da u ovom trenutku, prema studiji, postoji godišnja potreba za financiranjem od oko 1,4 milijarde eura u navedenim sektorima, a Program ruralnog razvoja kroz klasičnu provedbu ima sredstava za jedva 400 milijuna eura u sedam godina, odnosno, 57 milijuna eura godišnje.
Znači, osnovni cilj ovih sredstava je i takozvani efekt poluge, gdje s manjim ulogom ostvarujemo više investicija. Prema nekim analizama za jedan uloženi euro kroz bespovratna sredstva ostvari se oko 1,4 euro ukupnih investicija, dok za uloženi euro kroz ove financijske instrumente dobijemo oko 2,6 eura ukupnih investicija.
Također, za milijun eura kroz bespovratna sredstva financiramo 2,7 korisnika, dok kroz isti iznos u financijskim instrumentima financiramo 8,8 korisnika, pojašnjava logiku čitave inicijative državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković.