StoryEditorOCM

3,6 milijardi euraPredstavljen hrvatski Strateški plan za poljoprivredu, do kraja tjedna bit će poslan u Europsku komisiju

27. prosinca 2021. - 12:49

Hrvatska će do kraja ovog tjedna u Europsku komisiju (EK) poslati nacionalni Strateški plan za poljoprivredu kojim će se definirati smjer trošenja 3,6 milijardi eura sredstava razdoblju od 2023. do 2027. godine, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju tog plana u Ministarstvu poljoprivrede.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je da je cilj nacionalnog strateškog plana povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaće poljoprivrede, a da se pritom ne zanemare klimatski i okolišni ciljevi na kojima počiva nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), čija primjena kreće 2023. Cilj je također i poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, dodao je.

Strateški plan ZPP-a, kako je rečeno, uključuje izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju kojim će se hrvatskim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,6 milijardi eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. 

Prijelaznom uredbom za poljoprivredu u 2021. i 2022. za mjere ruralnog razvoja osigurano je 1,75 milijardi eura, a 131 milijun eura osiguran je za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Sredstva ZPP-a će se, kazao je Majdak, usmjeravati kroz tri grupe ciljeva - prva je posvećena povećanju konkurentnosti i produktivnosti poljoprivrede, odnosno sektorskim intervencijama, druga se odnosi na ciljeve koji zadovoljavaju klimatsku i okolišnu ambiciju, a treća grupa se odnosi na intervencije koje su usmjerene prema socijalnoj ambiciji, odnosno razvoju ruralnog prostora.

image
Tugomir Majdak i Goran Mitrović
Marko Todorov/Cropix

Od ukupne omotnice, 61 posto na raspolaganju je za sektorske intervencije, 25 posto za okolišne i klimatske ambicije, a 12 posto za socijalnu dimenziju, odnosno demografsku obnovu sela, rekao je.

Na predstavljanju je napomenuto da hrvatski poljoprivredni sektor u konkurentnosti i produktivnosti zaostaje za prosjekom EU-a, a ruralna područja se suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture.

Stoga je važno raditi na povećanju razine produktivnosti i konkurentnosti, ulagati u edukaciju poljoprivrednika te poticati njihovo udruživanje, odnosno motivirati ih da se uključe u proizvođačke organizacije.Važno je također poticati mlade na bavljenje poljoprivredom i raditi na promociji domaćih proizvoda, istaknuto je.

Nacionalni strateški plan za poljoprivredu ključni je dokument za kreiranje poljoprivredne politike i povlačenje sredstava iz Europskog  poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a objedinjuje sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini.

image
Marko Todorov/Cropix

Nova EU Zajednička poljoprvredna politika stupa na snagu 2023., a njome se posebno cilja na jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje pravila EU o okolišu i klimi.

Sve su članice EU obvezne u svom strateškom planu osigurati najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj, a najmanje 25 posto izravnih plaćanja namijeniti ekološkim i klimatskim mjerama.

Nacionalnim Strateškim planom je cilj povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.

30. studeni 2022 22:28