StoryEditor

PITANJA ČITATELJAZašto je važno sunce za nakupljanje ulja u plodu masline

Piše Odgovara Edi Družetić, agronom
20. listopada 2022. - 11:25
Berba maslina u Dalmatinskoj Zagori, gdje je sorta Krvavica izvrsno rodila ove godine.Nikolina Vukovic Stipanicev/CROPIX

Poštovani, molio bih da mi objasnite na koji je način povezano nakupljanje ulja u plodu masline sa sunčevim svjetlom. Naime, postoji tvrdnja da je za dobro stvaranje ulja maslini potrebno mnogo sunčanih dana. Znači li to da bi ove godine randmani trebali biti dobri, budući da se predviđa još dosta sunčanih dana?

Andro, Dubrovnik

Maslinarska proizvodnja je pod otvorenim nebom i krajnji rezultat ovisi o mnogim čimbenicima okoline, kao i o djelovanju maslinara. Što se tiče sunca, pojednostavljeno rečeno, njegovo svjetlo je pokretač fotosinteze u listu i svim zelenim dijelovima biljke, osnovnog procesa putem kojega biljke stvaraju novu materiju za vlastitu izgradnju, tj. za rast, ali i za sintezu ulja koje se skladišti u plodovima. Bez svjetla u zelenim biljkama ta sinteza staje.

Ali konačni rezultat je uvijek zbroj djelovanja više čimbenika, od kojih su vrlo važni opskrbljenost tla vodom i prosječne temperature u razdoblju rasta. Utvrđene su njihove optimalne vrijednosti, pri čemu krajnosti uvijek djeluju depresivno, tj. previše vode u tlu "guši" rad korijena, a suša, u blagoj mjeri, usporava razvoj, dok kod ekstremne dolazi do potpunog zastoja razvoja, pa i do odbacivanja plodova.

Voda služi kao otapalo i prenositelj hranjiva kroz biljku, sama sudjeluje u nekim procesima, održava turgor, tj. pritisak u raznim dijelovima biljke te otvorenost puči na listovima kroz koje ulazi CO2, potreban za fotosintezu. To je važno znati da bismo i rezidbom mogli pomoći maslini da lakše podnese razdoblje suše u srpnju i kolovozu. Naime, ako u masliniku ne postoji mogućnost navodnjavanja, ako je posađen na plitkom terenu, slabog kapaciteta za zadržavanje vode i još ako je zatravljen, pa korovne biljke potroše dio vlage, trebamo računati na mogućnost zastoja u rastu u tom razdoblju.

image

Berba maslina u masliniku Damira Buntica.

Niksa Stipanicev/CROPIX

Upravo je tada intenzivno nakupljanje ulja, koje se u navedenim uvjetima usporava. U takvim nasadima ne bismo trebali obavljati rezidbu za maksimalni mogući prinos, a posebno ne bismo trebali preskakati rezidbu jer koliko je lisna površina krošnje veća, to je veća i transpiracija, tj. hlapljenje vode kroz puči. Maslina se brani od pretjeranog gubitka njihovim zatvaranjem, ali time zatvara i ulazak CO2. Isparavanje vode je neophodno zbog hlađenja lista, kao znojenje kod ljudi, u protivnom bi se ono pregrijalo i osušilo.

Optimalne temperature za maslinu su između 25 i 35 ºC. Na nižim i višim temperaturama se sve usporava da bi na 45 ºC fotosinteza potpuno stala.

Ako uz već prethodno spomenute uvjete zanemarimo i opskrbljenost tla hranjivima te specifične osobine svake sorte i promatramo samo utjecaj sunčeva svjetla na stvaranje ulja, općenito možemo zaključiti da je osnovna mjera kojoj trebamo udovoljiti dobra izloženost krošnje sunčevu svjetlu, toliko da njezina lisna masa u najboljoj mogućoj mjeri iskoristi svjetlo. To reguliramo rezidbom. No koja je mjera prema kojoj se ravnamo koliko lisne mase treba ostaviti? Da bismo to odredili, potrebno je procijeniti koliki će biti novi porast tijekom godine.

Mjerenjem se dade izračunati takozvani "indeks lisne površine" (LAI indeks), koji predstavlja ukupnu površinu listova koji pokrivaju 1 četvorni metar terena. Optimalna mu je vrijednost oko 4 (3-5), što znači da u dijelu krošnje koji pokriva 1 m² tla zbroj površina jedne strane svih listova iznosi 4 m².

Isto se tako može iskazati gustoća krošnje pomoću indeksa gustoće lisne površine (LAD indeks), koji predstavlja zbroj površina svih listova u jednom prostornom metru krošnje. Poželjno je da on bude oko 2,0. Iskorištavanje svjetla ovisi o broju listova (lisna površina), položaju listova i kvaliteti svjetla.

Što se tiče lisne površine, ako je LAI indeks veći od 5, znači da je puno listova veći dio ili čitav dan u sjeni. Ujedno u tom gustišu dobar dio lišća nije položen okomito na smjer svjetla i time ga ne dobiva dovoljno, a listovi u potpunoj sjeni dobivaju svjetlo loše kvalitete.

Svjetlosni su valovi dio ukupnih valova koje sunce emitira, a maslina, kao i ostale biljke, za fotosintezu koristi samo jedan dio vidljivog spektra svjetla. Vidljivi se dio svjetla sastoji od spektra boja od kojih biljka za fotosintezu u velikoj mjeri upija i koristi plavu i crvenu, a odbija zelenu boju. Mi predmet vidimo u onoj boji koju on odbija, pa zbog toga lišće vidimo u zelenoj boji. A i ljudsko oko je najosjetljivije na valove dužine 555 nm, koji čine vrhunac zelene boje, pa nju vidimo intenzivnije nego ostale boje.

Direktna sunčeva svjetlost nije uvijek iste kvalitete, ponekad je čestice u atmosferi mogu malo izmijeniti, ali je za nas važna činjenica da list na koji ona pada direktno dobije i upije najviše od spektra korisnog za fotosintezu (crveni, dio plavog i dio ultraljubičastog). Jednom odbijeno svjetlo već je "iskorišteno", siromašnije navedenim spektrom te ima manji korisni učinak.

Ako je krošnja pregusta, unutarnje je lišće stalno u sjeni i na njega dospije svjetlo nakon tri i više odbijanja. Takvo svjetlo ima vrlo malu korisnu energiju, pa se u gustim i zasjenjenim krošnjama događa da neki listovi ne mogu stvoriti ni dovoljno energije za vlastito uzdržavanje pa, umjesto da stvaraju novu materiju, troše na drugome mjestu stvorene gradivne spojeve za svoj "hladni pogon".

image

Berba u velikom masliniku pokraj Cervara privodi se kraju.

Goran Sebelic/CROPIX

U potpuno oblačnom danu mjerimo do 1000 luxa, a u jarkom sunčanom, ljetnom danu i 100.000 luxa.

Kod slabog intenziteta svjetla list ne stvara dovoljno energije ni za svoje održavanje. Jačanjem svjetla proporcionalno se povećava i brzina asimilacije, nakon čega dolazi do zasićenja, tj. daljnjim se povećanjem intenziteta svjetla ne povećava brzina asimilacije.

Možemo zaključiti da je količina svjetla važna za nakupljanje ulja. U praksi kod nas u razdoblju njegova intenzivnog stvaranja, u drugoj polovini kolovoza te u sljedeća dva mjeseca, više nije prevruće pa brzina njegova stvaranja uglavnom ovisi o broju sunčanih dana. Naravno, ako su povoljni i ostali preduvjeti, vlaga tla i temperature. Sjećam se da je nekih godina s puno oblačnih dana u tome razdoblju količina svjetla vidljivo utjecala na niske randmane ulja.

Broj sunčanih dana

Količina svjetla važna je za nakupljanje ulja, u drugoj polovini kolovoza te u sljedeća dva mjeseca brzina stvaranja ulja uglavnom ovisi o broju sunčanih dana

Oblaci i niski randmani

Sjećam se da je nekih godina s puno oblačnih dana u 8., 9. i 10. mjesecu količina svjetla vidljivo utjecala na niske randmane ulja

20. listopad 2022 11:27