U velikoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak je održana početna konferencija istraživačkog projekta SAN – "Smart Agriculture Network", odnosno "Pametna poljoprivredna mreža", koji će se realizirati u suradnji Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Zadarskog sveučilišta, zagrebačke tvrtke "Elektrokovina plus d.o.o." i maslinara dr. Ivice Vlatkovića u Novigradu te Nives i Gorana Morović u Žmanu na Dugom otoku.
Taj će četverogodišnji projekt biti u najvećem dijelu financiran nepovratnim sredstvima Europske unije po natječaju IRI – Istraživanje, razvoj i inovacije. Projekt će stajati 11,5 milijuna kuna, a EU će ga sufinancirati s 8,2 milijuna.
Na predstavljanju projekta bili su nazočni predstavnici Zadarskog sveučilišta, na čelu s rektoricom prof. dr. sc. Dijanom Vican, koja je pozdravila skup i dala podršku projektu, zatim predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Zadarske županije, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Grgić, svi znanstvenici koji će sudjelovati u projektu, s docentom Tomislavom Kosom na čelu, koji je voditelj sveučilišnog istraživačkog tima, predstavnici zagrebačke tvrtke "Elektrokovina plus", u kojoj je projekt osmišljen, te maslinari u čijim će se maslinicima provesti istraživanje.
Projekt SAN predstavio je Alen Dapčević iz "Elektorkovine plus". Najjednostavnije rečeno, riječ je digitalizaciji u proizvodnji hrane, u ovom slučaju u maslinarstvu, odnosno stvaranju sustava "pametne poljoprivrede", kojemu je cilj smanjenje šteta koje su izazvane različitim štetnim faktorima. Uobičajeno se te štete danas kreću u iznosima od 20 do 40 posto na svim poljoprivrednim kulturama.
Sustav praćenja
Zadarski znanstvenici i stručnjaci zagrebačke tvrtke će u maslinicima u Novigradu i u Žmanu postaviti sustave praćenja svega onoga što se u maslinicima zbiva kako bi se, nakon prikupljanja široke palete podataka, moglo brzo, odnosno pravodobno djelovati i smanjiti štete.
Da bi se to postiglo, u sustavu SAN bit će u jednu cjelinu objedinjen niz različitih tehnologija kako bi se na vrijeme prikupili svi podaci za provođenje određene agrotehničke mjere. Primjerice, u sušnoj godini ovaj bi sustav trebao na vrijeme dojaviti kad je masline potrebno zaliti, s koliko vode, pa i na koji način.
Isto je i sa svim drugim biološkim i nebiološkim faktorima koji utječu na količinu, kvalitetu i redovitost prinosa. Takvo složeno i digitalizirano prikupljanje podataka u poljoprivredi već postoji u svijetu, a Hrvatska će sa svojim inovativnim rješenjima koja će se primijeniti u ovom zadarskom projektu i istraživanju pridonijeti razvoju moderne poljoprivrede i proizvodnje hrane.
Poligoni za ovo istraživanje bit će dijelovi maslinika već poznatih i ozbiljnih maslinara: dr. Vlatkovića, koji u Novigradu obrađuje 500 stabala maslina, te bračnog para Morović, koji su na jednoj od sjevernih padina Dugog otoka kod Žmana obnovili 250 starih i zapuštenih maslina te posadili još 750 novih.
Dr. Vlatković je na skupu u četvrtak govorio o inovativnom sustavu navodnjavanja, prihrane i zaštite maslina orošavanjem, koji je u cijelosti njegov vrlo praktičan i efikasan izum, a Goran Morović predstavio je svoj otočni maslinik koji sa suprugom Nives održava na teškom terenu, među kilometrima mocira. Od maslina iz maslinika Morovićevih, koji je potpuno ekološki, proizvodi se i vrhunsko maslinovo ulje, koje redovito dobiva visoka priznanja na svjetskim smotrama.