Mi smo u maslinarstvu krenuli krčiti šume i mljeti kamenita tla da bismo formirali trajne nasade ovisne o vodi. S druge strane, ne revitaliziramo već davno kultivirane i posađene masline na plodnom tlu, koje su nam sadili djedovi. Lako je doći do podatka koliko imamo starih zapuštenih maslinika.
Jednostavno, pročelnici za poljoprivredu svake dalmatinske županije trebaju se uhvatiti posla i usporediti ARKOD (upisnik što je pod poticajima i što se obrađuje) s katastarskim preglednikom.
Za svaku katastarsku općinu županije postoje poljoprivredne parcele, njihova površina i što su po namjeni, npr. maslinik, pašnjak, oranica ili šuma.
Kad se usporedi snimka ARKOD-a i katastar, odmah se vidi što je koja parcela po namjeni i obrađuje li se ona kao maslinik. Ako je nejasno, iziđe se i poslika na terenu.
Kad se evidentiraju hektari županijskih maslinika koji se ne obrađuju, može se napraviti plan kako ih revitalizirati, ovisno o njihovu rasporedu, veličini i ukupnoj površini. Moram naglasiti niz benefita koje bi naša poljoprivreda dobila s njihovom revitalizacijom.
1. Dobili bismo mlade maslinike koji imaju stabilne i već razgranate korijenove sustave, koji nisu toliko ovisni o navodnjavanju i koji će u budućnosti bolje podnositi sušu i davati stabilne i dobre prinose. Oni brže dolaze na rod nego mlade masline, tek posađene, posebno ako nije osigurana voda. Ako je osigurana, pitanje je isplativosti po kubiku u ovakvim sušama. Mlade masline, da bi preživjele, treba redovito zalijevati, a to su ogromni troškovi.
2. Njihovom revitalizacijom riješili bismo rezervoare štetnika, koji se kopuliraju i preživljavaju na njima i tlima ispod njih. Te zapuštene masline svake godine daju oskudan rod, ali dovoljan za zadržavanje i preživljavanje štetnika.
3. Zapušteni maslinici pogodni su za stvaranje i širenje požara u ekocjelinama, udruženim u šume s crnogoricama.