U mojim maslinicima ostalo je vrlo malo oblica, uglavnom južno položenih za održavanje korijena, dok druge nacijepljene sorte ne krenu. Na oblice i ascolane nacijepio sam caroleu, coratinu, frantoio, picholine morocco, alžirski chemlail... Mišljenja sam da oblica ima dva temeljna problema neredovite i slabe rodnosti.
Prvi problem su iznadprosječne zimske temperature i mala suma subinaktivnih dnevnih temperatura ispod 7 stupnjeva Celzija koje su potrebne za dobru diferencijaciju cvjetnih pupova, što rezultira slabom oplodnjom.
Drugi problem je velika osjetljivost na paunovo oko kao bolest lista. Stoga na palice oblica nacjepljujem sorte koje su manje osjetljive na paunovo oko, a koje se istovremeno i bolje oplode i zadrže plod.
Nacijepljene sorte došle su u uvjete sjevernijeg uzgoja, a time i „hladnih zimskih“ uvjeta u odnosu na mjesta svoje izvornosti. Stoga postižu bolje i redovitije plodonošenje u ovakvim klimatskim prilikama od oblice.
Mislim da sorte krupnog ploda (stolne) sve manje rađaju i imaju problem s rodnošću zbog toplih zima i slabe diferencijacije. Posljedično zbog izostalog plodonošenja sve više bujaju, a time uzimaju prostor, hranu i sunce rodnim sortama.
Strane sorte i oblica
Zašto strane sorte bolje i redovitije rađaju u ovakvim klimatskim uvjetima od oblice?
1. Strane sorte, posebno afričke, u sjevernim uzgojnim područjima od njihove izvornosti lakše postižu sumu subinaktivnih temperatura u ovakvim promjenjenim klimatskim uvjetima.
2. Oblica kroz svoju povijest nije selekcionirana kao sorta. Razmnožavala se najčešće odbijancima – guka, jer se za druge bolje sorte nije ni znalo. Zato danas imamo njene brojne varijetete (klonove) od kojih pojedini rađaju redovitije, ali svima ostaje zajedničko velika osjetljivost na paunovo oko. Na nekim dobro osunčanim i vjetrovitim pozicijama pojedinačna stabla oblica redovitije i još dobro rode upravo zbog prirodnog zaštićenog položaja stabla i manje mogućnosti oboljenja od paunovog oka.