Pup za gušt: nije privlačnog mirisa i izgleda, ali je jedan od najsnažnijih čistača našeg organizma

Pup za gušt: nije privlačnog mirisa i izgleda, ali je jedan od najsnažnijih čistača našeg organizma

Svojstven i težak miris u proljeće zavlada dalmatinskim kuhinjama. Netom ubrani pupoljci cvijeta kuhani s drugim sastojcima u maslinovu ulju prava su delicija, ali i jedan od najsnažnijih čistača našeg organizma. 

Artičoka nije privlačnog mirisa i izgleda, no sadrži gorke tvari (cinaropirkin), velike količine A vitamina te dragocjene flavonoide (posebno je bogat luteolinom).

Uživanje u artičokama posebno je korisno osobama koje imaju poteškoće vezane s tzv. protokom žuči. Ova pojava, koju nazivaju "hepatobilijarna insuficijencija", posebno je izražena nakon zimskih mjeseci, koje karakterizira nešto teži jelovnik. 

Bilo da ste pretjerivali u unosu zasićenih masti i namirnica koje intenzivnije okupiraju probavni sustav ili ste stilom života i poslom nešto više izloženi opterećenju jetre (elektronički uređaji, kemikalije, lijekovi, nikotin…) jela s artičokama pravi su odabir proljetnog menija.

Snagu i moć artičoka dodatno pojačavamo pripremom s maslinovim uljem. Osim što jelo postaje ukusnije i boja jela stabilnija (ugodnija), maslinovo ulje zbog svojih masnih kiselina također potiče lučenje žuči. 

Ako je ulje gorče time je i bolji čistač, a njegovo koleretično djelovanje jače. U jela koja se pripremaju kuhanjem valja dodati ulje prije konzumiranja obroka.

Artičoka inače sadrži dosta vlakana i time spada u prvi izbor i kada se radi o redukcijskim dijetama.

Kod artičoka je vrlo važno odvojiti jestivi od nejestivog dijela. Naime, samo meki i svijetli dijelovi cvijeta su jestivi. Pri pripremi juhe i drugih jela, koja su više tekuće koenzistencije, koristi se cjelovit plod, jer se pri termičkoj obradi i iz tvrđih dijelova oslobađaju korisne tvari. 

Ako ste kuhali cijelu artičoku, prije posluživanja odstranite tvrde listove. Ako su vanjski listovi stari (pučki opis je - drvenasti) ne treba ih koristiti za pripremu jela, jer daju neugodno gorak opor okus.

Olja Martinić, nutricionistica

Pup za gušt

Artičoka je biljka koja se i danas uzgaja u mnogim vrtovima našeg priobalja, dok je u plantažnom uzgoju kod nas rijetko prisutna. Pravi gurmani s nestrpljenjem očekuju sredinu proljeća, kada se na našim tržnicama nude cvjetne glavice toga iznimnog povrća.

Artičoka je vrsta koja se u našem klimatu uzgaja kao višegodišnja kultura, koja će na istom mjestu bez problema uspijevati godinama. Doduše, zbog stalnog stvaranja novih izboja, biljka se kontinuirano pomlađuje.

Imate li namjeru u svom vrtu uzgojiti artičoku, uzgoj počinje sjetvom sjemena ili, češće, iz korijenskih reznica, kojima se uspješno razmnožava. 

U svakom slučaju, prije same sadnje potrebno je dobro pripremiti tlo na kojem će rasti. A tlo mora biti srednje teško, dobro drenirano i neutralne reakcije. Nije li vaše tlo takvo, pred sadnju ga korigirajte dodavanjem organske tvari, treseta ili vapna. Sama obrada tla provodi se do dubine od 40-ak centimetara.

Već smo spomenuli da je moguć uzgoj iz sjemena ili iz korijenskih reznica, što je brži put kojim ćemo za kratko vrijeme dobiti biljke koje donose plod. 

Korijenske reznice se uzimaju već od kraja veljače s matičnih biljaka kojima je potrebno dobro odgrnuti korijen, rastresti ga od tla i potom rezati reznice dužine 10-ak centimetara na kojima se nalaze spavajući pupovi. Tako otkinute reznice sade se direktno na mjesto na kojem će rasti.

Drugi način je sjetvom sjemena. Preporuka je kupovati certificirano sjeme, s obzirom da jedino takvo jamči da će niknute biljke biti upravo željene sorte.

Sjetva sjemena obavlja se krajem ljeta ili početkom jeseni, direktno na stalno mjesto. Pritom treba imati na umu kako artičoke zahtijevaju dosta prostora pa je razmak između redova oko jedan metar, a razmak biljaka u redu oko pola metra. Isti razmak vrijedi i kod sadnje korijenskih reznica.

Oko artičoke nema previše brige tijekom uzgoja. Tek će biti potrebno povremeno je okopati i redovito plijeviti travu kako ne bi zagušila nasad. S obzirom na vrijeme kada dospijeva za berbu, artičoku nije potrebno zalijevati, budući da se tijekom zime u tlu uskladište dovoljne količine vode. Ipak, ako je zima bila suha, a sušno se razdoblje nastavi i u proljeće, potrebno je navodnjavanje svaka dva tjedna.

Artičoka se bere u fazi dok su cvjetni pupovi još mladi i u potpunosti zatvoreni. Kako se u vrlo kratkom roku cvjetne glavice počnu otvarati, berbu treba provoditi svakodnevno, i to otkidanjem glavica škarama.

Glavice se u hladnjaku mogu čuvati nekoliko dana. Stajanjem listići u cvjetnoj glavici otvrdnu.

Od artičoke se jede središte cvjetne glavice sačinjeno od vrlo mladih listova. Svježa se artičoka priprema kuhana s bižima i bobom, a moguće ju je konzervirati kiseljenjem. 

Ljekovita biljka

Artičoka je vrlo ljekovita biljka iz čijih se listova dobivaju ekstrakti namijenjeni prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, a iz sjemenki bogatih uljem i vrlo korisno ulje artičoke, također primjenjivo u farmaceutskoj industriji.

Marin Kukoč, dipl.ing.agr.

ČAJ OD ARTIČOKE
Protiv reume i vode u zglobovima

Osušene i usitnjene listove mlade artičoke politi vodom i ostaviti da odstoji do ugodno mlake temperature. Procjediti i piti u manjoj količini.

Olja Martinić

RECEPTI

MANISTRA NA BOBU I ARTIČOKMA
Sastojci za 4 osobe:
60 dag tjestenine
50 dag mladog boba
50 dag artičoka
15 dag suhe pancete
kapula, luk, peršin
maslinovo ulje, začini

U kipućoj slanoj vodi obarimo bob, procijedimo te u istoj vodi skuhamo tjesteninu. Na maslinovu ulju kratko popržimo luk, kapulu, sitno sjeckani peršin i pancetu. Dodamo prstohvat prezla. Dodamo tjesteninu, bob, blitvu te po potrebi i malo vode u kojoj se kuhala manistra. Bob začinimo po želji. Povežemo s malo vrhnja za kuhanje, a na samom kraju dodamo sitno sjeckani peršin, luk i maslinovo ulje. Poslužujemo kao gotovo jelo, ali isto tako i kao prilog mesnim jelima.

PIRJANA SIPA S BOBOM I ARTIČOKAMA
Sastojci za 4 osobe:
1 kg sipe
30 dag crvenog luka
40 dag boba
4 artičoke
5 dag pršuta
2 dl bijelog vina
1,5 l ribljeg temeljca
3 češnja češnjaka
1 vezica peršina
sol, papar

Bob i artičoke skuhamo u slanoj vodi. Sipu očistimo, operemo i izrežemo na kockice. Crnilo pažljivo odvojimo i stavimo sa strane. Crveni luk izrežemo na tanke ploške i pržimo na maslinovu ulju. Kad omekša dodamo pršut izrezan na kockice, te sjeckani češnjak i peršin. Vrlo kratko popržimo, dodamo sipu i pirjamo na laganoj vatri uz povremeno dolijevanje ribljeg temeljca i bijelog vina. Kad sipa omekša, dodamo crnilo i bob, meke dijelove artičoka te začinimo i kratko prokuhamo. Poslužujemo toplo.

FRITAJA OD ARTIČOKA
2 jaja
1 artičoka
ulje, sol
1 žlica parmezana

Na maslinovu ulju popržimo meke dijelove artičoke i dodamo umućeno jaje. Pečemo s obje strane, začinimo po želji, a prije posluživanja pospemo parmezanom

BOB S ARTIČOKAMA
6-7 artičoka
500 g boba u zrnu
3 - 4 režnja češnjaka
peršin
sol, papar
maslinovo ulje
prezla
parmezan

U posudu položimo artičoke koje su nadjevene mješavinom prezle, nasjeckanim lukom i peršinom. Dodamo bob, maslinovo ulje i začine. Podlijemo vodom dok se ne urone svi sastojci te kuhamo oko 45 minuta na tihoj vatri.

Olja Martinić

Naslovnica Gastro i zdravlje
HtmlNoArticles
HtmlNoArticles

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati