Potječe iz istočne Kine, gdje je simbol dugog života, oko 4. stoljeća poslije Krista započinje svoje širenje, prvo prema Japanu, gdje je danas nacionalni cvijet, a u Europu je stigla u 17. stoljeću
Pri spomenu krizanteme, mnogima je prva asocijacija Dan mrtvih, vrijeme kada se tradicionalno krizantemama kite posljednja počivališta naših najmilijih.
S vremenom su postale jedna od najomiljenijih vrsta rezanog cvijeća, prvenstveno zbog oblika i boje cvjetova, ali i dugotrajnosti rezanog cvijeta u vazi. Zbog svih odlika, već dugi niz godina predstavljaju glavni jesenski ukras vrtova i terasa.
Potječu iz istočne Kine, gdje su i danas simbol dugog života, a oko 4. stoljeća poslije Krista krizantema pomalo započinje svoje širenje, prvo prema Japanu, gdje je danas nacionalni cvijet. U Europu su stigle u 17. stoljeću, a do danas su, zahvaljujući oplemenjivačkom radu, dobivene brojne sorte.
Ono što krizantemu čini interesantnom jesu cvjetovi različitih oblika, boje i veličine. Izraz „cvijet“ je uvriježen, ali kod krizanteme se zapravo radi o cvatu koji je sastavljen od dvije vrste cvjetova, vanjskih i unutrašnjih. Oko unutrašnjih cvjetova, koji su uski i cjevasti, a tvore ploču ili jastučić, nalazi se jedan ili više krugova vanjskih cvjetova jezičastog oblika. Ovaj se cvat naziva glavica, a prema njezinu obliku krizanteme se dijele u tri osnovne skupine.
Tri skupine
U prvoj su vrste jednostavne glavice, koja je sastavljena od jednog ili dva kruga vanjskih cvjetova, dok su unutrašnji gusto poredani jedan do drugog i čine ravnu ploču.
Drugu skupinu čine one krizanteme koje imaju glavicu poput cvijeta anemone (anemonasti tip), a imaju jedan ili više krugova vanjskih cvjetova, dok unutrašnji tvore lagano povišenu ploču, zbog nešto produljenih cvjetova.
Vrste treće skupine imaju pune glavice sastavljene samo od vanjskih – jezičastih cvjetova.
One iz treće skupine su i najpoznatije i mnogima su upravo one sinonim za krizantemu, dok ostale poznaju pod nazivima „špina“, „botun“ itd. Najuočljivije su, ali i najkratkotrajnije. Vrlo brzo dolazi do opadanja pojedinih latica, pa stoga uvijek treba birati cvjetove kojima je središnji dio još uvijek zatvoren.
Svi se oblici javljaju u bezbroj boja, od bijele, žute, crvene, ružičaste i narančaste preko zagasitocrvene, brončane itd. Postoje i višebojne sorte.
Tempiranje cvatnje
Proizvodnja krupnocvjetnih krizantema tempirana je uz Dan mrtvih, dok se sitnocvjetne uzgajaju tijekom cijele godine zahvaljujući kontroliranim uvjetima staklenika, gdje je zamračivanjem moguće osigurati potreban broj sati tame, nužne za cvatnju. Krizantema je, naime, biljka kratkog dana, pa joj je potrebno osigurati više od 12 sati dnevno neprekidne tame kako bi biljka procvjetala u željenom roku. U kontroliranim stakleničkim uvjetima, gdje je moguće tempirati cvatnju određenog datuma, krizanteme se zasjenjuju osam tjedana prije berbe.
Prema vremenu cvatnje razlikujemo rane sorte, koje cvatu od srpnja do rujna, srednje rane za cvatnju od listopada do početka studenog, te kasne, koje cvjetaju u studenome i prosincu.
U prirodi, gdje nisu pod kontroliranim uvjetima, cvjetaju od rujna do prosinca.
Rod Chrysanthemum bogat je i brojnim jednogodišnjim vrstama i trajnicama, koje cvjetaju u ljetnim mjesecima, a pogodne su za sadnju na gredice.
Krizantema kao lončanica
Posljednjih su godina popularne sitnocvjetne krizanteme u uzgoju kao lončanice. Osim na grobljima, čest su ures vrtova, terasa, a lijepo se kombiniraju s vrstama karakterističnim za jesensko-zimsko razdoblje. Kod nas su se prvi put pojavile 1994. godine, kada je za posjeta Svetog Ivana Pavla II. Hrvatskoj, oltar na zagrebačkom hipodromu bio ukrašen žutim i bijelim ulončenim krizantemama, a koje su nakon završetka misnog slavlja razdijeljene vjernicima, koji su ih pronijeli po cijeloj Hrvatskoj.
Lončanice se pojavljuju u prodaji već krajem rujna. Kod kupnje uvijek birajte biljke koje imaju mnoštvo pupova i tek pokoji otvoreni cvijet. Obratite pozornost i na listiće, koji trebaju biti zeleni, bez smeđih i bijelih mrljica po sebi. Smještene na osunčanom mjestu, oduševljavat će vas obilnom cvatnjom sve do u kasnu jesen. U zalijevanju ne treba pretjeravati, jer zadržavanje suvišne vode u zoni korijena dovodi do naglog i nepovratnog propadanja biljke. Zato ne dopustite da se u podlošku tegle zadržava voda. Nakon što biljka ocvate, sve grane prikratite na 10-15 centimetra i ostavite je mirovati do sljedećeg proljeća kada će početi tjerati brojne nove izboje. Prikraćujte ih kako bi biljka zadržala gust, kompaktan grmoliki oblik.
Od odrezanih izboja dužine 5-6 centimetara napravite reznice, koje se vrlo lako ukorjenjuju u mješavini pijeska i treseta. Na taj način možemo dobiti brojne nove biljke.
