vridni ljudi sa škojaPosjetili smo proizvođače nagrađene priznanjima jer koriste najbolje što otok nudi: 'Konkurencija traži više, moraš tržištu ponuditi nešto novo'

Kad biste na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Katije Stančić kušali kozji sir s aromatskim biljem u maslinovu ulju, ušećerene bademe i suhe smokve, na OPG-u Borisa Buratovića suhe kolače s medom, te se okrijepili pripavkom od meda "Kripost" i po potrebi uzeli melem za njegu kože, na OPG-u Stivene Mateljan Pajina probali čaj od kadulje, začin suhi ružmarin, kreme sa smiljem i ružmarinom i uživali u mirisu cvijeta lavande, na OPG-u Berislave Ćurčin upotrijebili eterično ulje i macerat smilja te sapun s crvenom glinom, kantarionom i lavandom, a uza sve te okuse i mirise začuli stare napjeve s nosača zvuka "Ne pitam ti srebro, biser" u izvedbi "Faroskih kantadura", bili biste u Starom Gradu na otoku Hvaru i u ozračju "Hrvatskog otočnog proizvoda".

Spomenuta četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva i Udruga "Faroski kantaduri" sa svim tim navedenim proizvodima dobitnici su ovogodišnje oznake "Hrvatski otočni proizvod" koju dodjeljuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), a s područja Staroga Grada još je za svoje eterično ulje i cvijet lavande tu oznaku dobila Irena Tarbušković, ali kroz zajednički nastup Udruge "Trim" iz Vrboske.

Projekt "Hrvatski otočni proizvod" pokrenut je 2007. godine, cilj mu je vizualnim označavanjem proizvoda poticati domaću proizvodnju, (samo)zapošljavanje i ostanak ljudi na otocima s jedne strane, a s druge omogućiti na tržištu plasman autohtonih proizvoda koji su objedinili tradiciju, istraživački rad, inovaciju i natprosječnu kvalitetu. Projekt HOP iz godine u godinu bilježi sve veći interes kako među proizvođačima, tako i na tržištu na kojem otočani plasiraju svoje proizvode s oznakom HOP.

Kako se u životu nekad stvari poslože, na starogradskoj rivi, gdje smo razgovarali s ovogodišnjim dobitnicima, sreli smo i voditeljicu projekta u Ministarstvu Ljubicu Ajduković Ugarković, koja od djetinjstva ljetuje na otoku Hvaru.

Kazala nam je da je ove godine ukupno 73 dobitnika, od kojih 30 novih za 141 proizvod i proizvodnu liniju, te da je u 11 godina ovog projekta 269 dobitnika za 880 proizvoda i proizvodnih linija.



Berislava Ćurčin (na slici iznad) je rekorderka s 34 proizvoda s oznakom HOP, ove godine to priznanje dobila su tri njezina proizvoda. Uz to ima i nagradu Ministarstva turizma, a ukupno njezina kolekcija priznanja broji 50 plaketa i 40 medalja.

– Petu godinu sudjelujem u projektu "Hrvatskog otočnog proizvoda", ne prođu uvijek svi proizvodi koji se prijave, komisija je stroga, prolaze samo najbolji autohtoni proizvodi – kaže Berislava, ističući da je priroda i ljubav prema prirodi njezina inspiracija u stvaranju novih, originalnih proizvoda.

Članica je društva izumitelja DIATUS, a zaštitila je pet svojih inovativnih proizvoda, među kojima se, primjerice, melem s puhovim uljem pokazao dobrim kod psorijaze i dermatitisa. Cijeli je život, kaže, u poljoprivredi, a štand ima već 20 godina.

– Prvo sam počela s lavandom, uljem i cvijetom, ali konkurencija traži više, moraš tržištu ponuditi nešto novo. Mama me je naučila praviti sapune, meleme, sve na prirodnoj bazi. Kupci cijene naše prirodne proizvode, pogotovo turisti – rekla nam je Berislava.

Razvijajući svoju proizvodnju, s vremenom je, kaže, kupila i destilator i prerađuje desetak raznih vrsta bilja. Ima sve svoje, kupuje samo ambalažu. S njom su u poslu kći Barbara i sin Nikša koji, kad nisu na štandu, onda su u branju ljekovitog bilja.

Dobro je znano da je Hvar otok koji najviše miriše. Možda je to i razlog zašto mu se turisti vraćaju uz sve prirodne ljepote. Kažu da na Hvaru ima 110 vrsta ljekovitog bilja, a hvarska budrovka, kao nijedna lavanda na svijetu, ima najveći postotak esencijalnih i eteričnih ulja.

Stivena Mateljan Pajina (slika ispod) rodom je iz Zastražića, poznatog po poljima lavande. Udala se u Stari Grad, ona i suprug imaju druge poslove, ali s vremenom su odlučili osnovati OPG i obnoviti polje lavande stradalo nekada u požarima. Za početak su kupili 2000 sadnica, poticaje nisu dobili ni tražili, prije šest godina počeli su i s prodajom na štandu, a malo-pomalo sklopili su i ugovore o zakupu polja s nekolicinom ljudi. U planu im je također u jednom polju u Starom Gradu otvoriti destileriju i turistima pokazivati kako se radi.

– U projekt "Hrvatskog otočnog proizvoda" uključili smo se 2013., prvo za eterično ulje levandina, druge godine ružmarina, pa za tradicionalne sapune od lavande, maslinova ulja i kaustične sode, onako kako su ljudi nekad radili, i tako smo nastavili i ove godine s četiri nove oznake. Prijavom u HOP htjeli smo da netko kaže da naš proizvod vrijedi. Ljudi se vraćaju na naš štand s izvornim proizvodima i to nam je potvrda – kaže Stivena (na slici dolje).



Udruga "Faroski kantaduri" ove je godine oznaku "Hrvatski otočni proizvod" dobila za nosač zvuka (CD) "Ne pitam ti srebro, biser", koji su snimili početkom 2016. godine u okviru projekta očuvanja kulturne baštine. Nositelji oznake HOP su od 2013. godine.

Ante Stančić, predsjednik te udruge, i umjetnički voditelj Jakša Vranjican rekli su nam da se na tom CD-u, njihovu četvrtom nosaču zvuka, nalazi 12 starih, gotovo zaboravljenih napjeva iz Staroga Grada. Napjeve su prikupili Petar Hektorović, Vladoje Bersa, Marko Rivijera, Dinko Fio, a obrade potpisuju Duško Tambača, Ljubo Stipišić Delmata, Dinko Fio i Joško Ćaleta.

– Napjevi imaju izuzetnu kulturnu vrijednost. Napjev "I kliče divojka", koji je zapisao Petar Hektorović, a nalazi se u njegovu "Ribanju i ribarskom prigovaranju", jedan je od dva najstarija sačuvana hrvatska zapisa iz godine 1567. tzv. bugaršćica. Ostali napjevi datiraju iz razdoblja 1882. – 1906. i do sada nisu izvođeni. Također, nije nam poznato da postoji audiozapis spomenutih napjeva – kaže Ante Stančić.

Starograđani i njihovi gosti moći će 7. rujna 2017. uživati u promociji tog CD-a na Trgu sv. Stjepana u Starom Gradu.

"Faroskih kantadura" je 15, oteli su zaboravu mnoge izvorne napjeve njegujući tradiciju, prije svega, spontanog klapskog višeglasnog pjevanja i izrasli su u jedan od najkvalitetnijih amaterskih vokalnih ansambla u Hrvatskoj.

Kad govori o nastanku klape, očuvanju tradicije i nastupima, Ante Stančić veli da im je najveći uspjeh nosač zvuka "Za križem".
– Koncertom "Za križem", osim u domovini, gostovali smo u 30 zemalja Europe i Amerike, te nastupali na vodećim svjetskim festivalima stare i sakralne glazbe, iz kojih valja svakako izdvojiti nastup 2000. na festivalu sakralne glazbe "Sacred voices" (Sveti glasovi) u Londonu – govori Stančić.

Prvi put su glazbenog voditelja uzeli prije 12 godina, bio je to Mario Markovina iz Trogira, poslije Srećko Damjanović s Brača, a zadnju godinu s njima je Jakša Vranjican, mladi profesor glazbe koji se vratio u Stari Grad nakon školovanja u Mariboru, u Sloveniji.

I tako smo, od jednog do drugog nositelja oznake "Hrvatski otočni proizvod", stigli do Borisa Buratovića, koji je u pčelarstvu 18 godina. Počeo je s dvije košnice, danas ih ima 120. Nekada je radio u katastru kao geometar, ali prevladala je ljubav prema pčelarstvu, kojim se svojedobno bavio i njegov djed koji je imao 170 košnica.



– Pčele morate osjetiti, morate vidjeti što je u prirodi i po tome se ponašati, to nije šablona po kojoj radite. Puno ljudi ulazi u pčelarstvo, ali ni u čemu nema bogatstva preko noći – kaže Boris Buratović (na slici iznad), koji je u Argetini 2011. godine na svjetskom pčelarskom kongresu osvojio četvrto mjesto u konkurenciji monoflornih medova za svoj med od ružmarina. Iste godine bio je i šampion "Dalmatine", a i dobitnik više drugih priznanja. No, više se ne natječe.

– Nije mi cilj natjecati se, nego pokazati koliko med vrijedi. Proizvodim ukupno 18 proizvoda od pčela, sve 100 posto prirodno – kaže ovaj pčelar iz Starog Grada koji je već nekoliko godina nositelj oznake "Hrvatski otočni proizvod".

U stvaranju novih proizvoda, konkretno melema za rane i opekline te za suhu i oštećenu kožu, pomaže mu i kći Andrea, koja studira na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

OPG Katije Stančić nalazi se u Dolu, nedaleko od trajektne luke u Starom Gradu, oznake na putu vode do restorana "Santa Marija" i OPG-a. Restoran je bio želja njezina supruga Antona te su ga otvorili prije četiri godine.

– Ovo je Dol sv. Marije pa smo tako restoranu dali ime "Santa Marija" – govori nam Katija, koja se 2016. godine natjecala za uzornu ženu Hrvatske.

Naravno, na natjecanje ju je prijavio suprug Antun. Stariji sin Kuzma završio je agronomiju i vratio se doma, bavi se poljoprivrednom proizvodnjom i prodaje na tržnici u Hvaru, u poslu im pomaže i mlađi Mihael, a kći Magda udala se u Svirće.

Katija je 10 godina radila u računovodstvu u nekadašnjem pogonu "Jugoplastike", a onda je dala otkaz da pomogne mužu koji se bavio uzgojem voća i povrća. Prodavali su na hvarskoj tržnici, ali i za hotele.

– Prije deset godina počeli smo uzgoj koza i proizvodnju kozjeg sira. Sad možemo reći da su koze pokrenule naš biznis. Naše voće, povrće, kozji sir, obavijest na cesti i gosti su počeli dolaziti – govori nam Katija dok suprug Antun priprema spizu za goste, a razgovor svako malo prekidamo jer mora uslužiti pridošle.

Danas imaju koze, koke, kuniće, ovce, dva magarca, svoje voće i povrće, masline, svoje vino bogdanušu, pošip i plavac mali, kao i razne proizvode koji nose oznaku "Hrvatski otočni proizvod", a koji na terasi krase police uza zid restorana. Gostima, ističe, puno znači kad vide da su označeni kao "Hrvatski otočni proizvodi", a ovo je treća godina da sudjeluju u HOP-u.