četiri godine borbeHrvatski europarlamentarci zadovoljni novim pravilima za ekološku poljoprivredu, pročitajte što je ispregovarano

Zastupnici Europskog parlamenta su u četvrtak, posljednjeg dana plenarnog zasjedanja, nakon četiri godine pregovaranja s Vijećem i Europskom komisijom usvojili novu Uredbu o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda koja obuhvaća ekološko sjemenje i životinje, strožu kontrolu pesticida i strožije standarde za uvoz hrane.

Izvjestitelj Martin Hausling, (Zeleni, DE) izrazio je zadovoljstvo dogovorenim dokumentom na 260 stranica.

"S ponosom možemo reći da imamo uredbu koja prije svega snaži povjerenje potrošača, ali i poljoprivrednika u ekološkom sektoru. Mislim da smo ovime udarili solidan temelj za dinamični razvoj ekološkog sektora u Europi", kazao je Hausling.

Uredbu je pozdravila hrvatska europarlamentarka Marijana Petir koja smatra da ekološka poljoprivreda može doprinijeti očuvanju ruralnog prostora i dati mu dodanu vrijednost te time doprinijeti održivom razvoju i ostanku mladih na selu, ali da još uvijek ne možemo biti potpuno zadovoljni.

"Iako površine pod ekološkom poljoprivredom rastu i povećava se broj poljoprivrednika koji se odlučuju za takav vid proizvodnje, još uvijek ne možemo biti zadovoljni napretkom. Puno je prepreka pred proizvođačima i potrošačima koje trebaju biti otklonjene da bi ekološka poljoprivreda ostvarila svoj puni potencijal. Zbog toga pozdravljam dogovor koji je konačno postignut o ovoj Uredbi jer vjerujem da će ona urediti nedostatke u sustavu kontrola i trgovinskom režimu te potrošačima dati garanciju da ono što kupuju kao ekološki proizvod doista i odgovara certifikatu", kazala je Petir.

Izrazila je zadovoljstvo unaprijeđenjem načela predostrožnosti kako bi se izbjeglo onečišćenje, omogućio bolji pristup ekološkom sjemenju i životinjamate dala mogućnost da poljoprivrednici vode mješovite farme. Također pozdravlja i primjenu strožih kontrola i standardi EU-a o uvozu ekoloških proizvoda.

Razvoj ekološke proizvodnje je jedan je od političkih ciljeva Europske Unije. Iako se tržište ekoloških proizvoda konstantno proširuje, poljoprivredna zemljišta Europske Unije pod ekološkom proizvodnjom i dalje predstavljaju manje od 6% kompletnog poljoprivrednog područja te se razlika između potražnje i potrošnje  EU pokriva uvozom koji je u porastu. 

Cilj uredbe je nadjačati regulativne i neregulativne prepreke za ekološku poljoprivredu u EU te povećati povjerenje potrošača i urediti nedostatke u sustavu kontrola i trgovinskom režimu. Također se želi izbjeći nepošteno tržišno natjecanje između proizvođača te odgovoriti na rizike povezane s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta.

Parlament je uspješno ispregovarao nova pravila kojima se poboljšava dostupnost sjemena i biljnog reprodukcijskog materijala (poput heterogenog materijala) prilagođenih potrebama ekoloških proizvođača kao i ekoloških uzgajivača životinja. Svrha ovih pravila je poboljšati biološku raznolikost, otpornost na štetnike i bolesti te prilagodbu lokalnim uvjetima, s ciljem postepenog isključivanja uporabe konvencionalnih materijala i životinja do 2035. godine.

Uvođenje strožih ograničenja rezidua pesticida kako ih je predložila Europska komisija bilo je jedno od najsporniji pitanja. Države članice bile su ili potpuno protiv utvrđivanja graničnih vrijednosti ostataka, ili pak u korist politike nulte tolerancije odnosno barem vrlo niskog praga tih vrijednosti na razini EU. 

Stav je Parlamenta bio kako bi i mali prag ugrozio ovaj sektor, budući da bi ekološki poljoprivrednici mogli biti odgovorni za slučajno onečišćenje s konvencionalnih poljoprivrednih gospodarstava, iako se u potpunosti pridržavaju strožih pravila o ekološkoj proizvodnji.

Kompromis je ostvaren u vidu  izvješća o reziduama pesticida koje Komisija treba pripremiti do 2024. godine s ciljem daljnjeg usklađivanja. U međuvremenu, države članice koje imaju određene granične vrijednosti (pragove) ili ih žele uvesti, mogu to učiniti. 

Na zahtjev Parlamenta uveden je novi skup mjera predostrožnosti za proizvođače/operatere kako bi se izbjegla kontaminacija pesticidima ili miješanje organskih i neorganskih proizvoda.

Novom uredbom, više od 60 standarda koji se trenutno primjenjuju na uvoz u EU bit će dodatno uređeni kako bi se uskladili s visokim standardima EU-a, koji će također jamčiti jednake uvjete za sve ekološke proizvođače u EU. 

Također, uredba nalaže stroge kontrole zasnovane na procjeni rizika koje će biti provedene kroz cijeli opskrbni lanac kako bi se izbjegle prevare. Na inzistiranje Parlamenta, provodit će se najmanje jedna godišnja provjera svih proizvođača/operatera na licu mjesta ili jedna svake dvije godine ukoliko nikakve prevare nisu bile otkrivene u zadnjih tri godine.  

Tijekom pregovora, pregovarački tim EP-a uspio je odbaciti pokušaj kojim se pokušalo dokinuti načelo proizvodnje ekoloških poljoprivrednih proizvoda vezano uz tlo. To znači da će biljke i u budućnosti morati biti uzgojene u "živom" tlu. Uzgoj usjeva u demarcijskim krevetima ostaje dopušten samo za ona područja u Danskoj, Finskoj i Švedskoj koja su certificirana kao ekološka proizvodnja prije 28. lipnja 2017, ali će i ta iznimka biti ukinuta nakon 10 godina. 

Pregovarački tim EP-a i Vijeća uspješno je obranio mogućnost da poljoprivrednici vode "mješovita poljoprivredna gospodarstva", tj. gospodarstva koja proizvode i konvencionalnu i ekološku hranu, ali pod uvjetom da se uobičajene uzgojne djelatnosti jasno i učinkovito odvajaju i razlikuju od ekoloških. 

Zastupnica Petir smatra da Hrvatska s ishodom može biti umjereno zadovoljna. 

"Ako znamo da je proces usuglašavanja trajao dulje od tri godine te ako znamo da se u više navrata gotovo odustalo od postizanja sporazuma, ne možemo biti nezadovoljni. Kompromis je ipak korak naprijed je bi bez donošenja Uredbe nastao pravi vakum u kojem naši proizvođači koji proizvode visoko kvalitetnu hranu i proizvode ne bi bili u mogućnosti iskoristiti u potpunosti svoje prednosti", kazala je Petir.

Prema njezinim riječima, od tema koje su nam bile važne niti u jednoj nismo izgubili. Usvojenom uredbom, naime, poboljšana su znatno pravila za ulaz i izlaz te za certifikaciju i kontrolu ekoloških proizvoda.

Pitanje rezidua pesticida koje je od samog početka bilo je najveći kamen spoticanja ipak je dogovoreno kompromisom kojim se omogućuje državama članicama da postave granične vrijednosti ili da u potpunosti zabrane tragove pesticida u ekološkim proizvodima. Rješavanje problema odgođeno je do 2024. godine kada Komisija treba provesti reviziju.

Također, u pitanjima poboljšavanja dostupnosti sjemena i biljnog reprodukcijskog materijala prilagođenih potrebama ekoloških proizvođača dogovorene su fleksibilnosti i prijelazno razdoblje do 2035. godine koje idu na ruku hrvatskih proizvođača.
Na čelu pregovaračkog tima EP-a je bio predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Czesław Siekierskii (EPP, PL) i izvjestitelj Häusling.

Usvajanje uredbe u raspravi na plenarnoj sjednici pozdravio je i hrvatski europarlamenetarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) i istaknuo da bioproizvodnja i proizvodi sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom trebaju biti stup Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

“Možda smo u pripremi ovog Izvješća imali i većih ambicija, ali rezultat koji smo postigli je odličan. U pregovorima s Europskom komisijom i Vijećem, na kojima smo usklađivali tekst Uredbe o bio proizvodnji i označavanju bio proizvoda, povukli smo odlične i odlučne poteze. Prvi sam put sudjelovao na takvim trijalozima i raduje me što smo u suradnji s predlagateljem Hauslingom i izvjestiteljima 'u sjeni' te s povjerenikom Hoganom napravili odličan dokument“, kazao je Jakovčić.

„Treba istaknuti tri principa bio proizvodnje i označavanja bio proizvoda: harmonizacija, standardizacija i pojednostavljenje postupaka. Takav pristup ide u korist i proizvođača i potrošača". ocijenio je zastupnik IDS-a.

„Gospodine povjereniče (Europske komisije) Hogan, mislim da upravo bioproizvodnja i zemljopisno podrijetlo proizvoda  trebaju u budućnosti biti jedan od stupova Zajedničke poljoprivredne politika EU-a. U proizvodnji bioproizvoda i proizvoda sa zaštićenim podrijetlom vidim najveću konkurentnost europske poljoprivrede. U tome je naša najveća šansa na svjetskom tržištu hrane”, zaključio je Jakovčić.