meda neće falitiTuga u maslinicima: ulja će biti manje i bit će skuplje, a ni sljedeće godine neće biti bolje...

Skupina od 50 slovenskih pčelara s majstorskim statusom, što predstavlja stručnu kremu u deželi, bila je u četverodnevnom posjetu dalmatinskim pčelarima.

Domaćin im je bio Ivan Mravak, predsjednik Pčelarskog saveza Hrvatske, sa suradnicima, a gosti su svoje studijsko putovanje Dalmacijom počeli upravo u njegovu OPG-u i tvrtki "Gala med" u vlasništvu njegova sina. Imaju oko 350 pčelinjih zajednica koje im proizvode med, ali se sve više usmjeravaju na proizvodnju matica i matične mliječi.

Dosegnuli su proizvodnju više od 15 kilograma matične mliječi godišnje. Osim toga proizvode satne osnove, a sa 150 tona godišnje među vodećim su proizvođačima pogača za prihranu pčela.

– Moja obitelj živi od pčelarstva i u ovoj proizvodnji svi smo angažirani, supruga, ja i troje djece. U lošim godinama, kakva je bila ova, bez prihrane bi uginule pčelinje zajednice – kazivao je Mravak gostima iz Slovenije, a dopunjavali su ga Tonći Mladinić i Marinko Roguljić iz splitskog "Ruzmarina", Božidar Žuljević iz pčelarske udruge "Trilj", te Ivan Runje iz sinjskog "Vriska".

Domaćini su jednoglasni u ocjeni da je ova godina za dalmatinske pčelare bila katastrofalna. Na takvu njihovu tvrdnju, upitali smo ih znači li to da će nedostajati meda i da će njegova cijena ići u nebo.

– Hrvatska je i ove godine proizvela dovoljno meda za svoje potrebe. U unutrašnjosti zemlje godina nije bila tako loša. Nažalost, puno meda se uvozi, a od domaćih proizvođača se ne otkupljuje. Stoga upozoravamo potrošače da otvore oči pred mogućim patvorinama – istaknuo je Mravak.



Inače, Hrvatska ima oko 15.000 pčelara koji skrbe o 600.000 pčelinjih zajednica. Mravak je upoznao Slovence da u Hrvatskoj raste broj pčelara i košnica, zadnjih 10 godina brojno stanje je udvostručeno, dodajući kako su među novima redom mladi ljudi.

Vođe skupine Samo Orel i Franc Šolar kazali su da u Sloveniji ima oko 8000 pčelara, od kojih samo 80 ima majstorski status. Pčelari iz susjedne države imaju oko 150.000 pčelinjih zajednica.

Ništa bolje stanje na dalmatinskim poljima ne vlada ni s ovogodišnjim urodom maslina.

– Sa svojom obitelji se već dva desetljeća bavim maslinarstvom, a prosječno smo godišnje na 150 stabala brali oko tri tone plodova, ali ove godine ćemo, čini mi se, umjesto maslina "obrati bostan". Za sada na stablima vidimo nerazvijene i zbog dugotrajne suše smežurane plodove, a njih između 20 i 30 posto se već osušilo i otpalo na tlo. Veliko je pitanje hoće li se išta i s ovim kišama oporaviti, ali je zato sasvim izvjesno da će ulja biti znatno manje i da će mu cijena zasigurno skočiti u nebo – kaže maslinar Andro Grgičević (59) iz Vrisnika.

Otok sunca je, na svu sreću, ove sezone prošao bez ozbiljnijih posljedica vezanih uz šumske požare, iako se može primijetiti da je ipak tu i tamo sprženo pokoje stablo.

No, problemi su prisutni i u vinogradarstvu, osobito kada su posrijedi divlje svinje koje su opet obrale dobar dio uroda, ali isto tako nanijele znatne štete rušeći gomile i suhozide.

– Nažalost, posljedice od suše i požara vidimo na širem području, u cijeloj Dalmaciji. Oni su za težake prava pošast, neki od njih se žale da su im zbog spomenutih okolnosti ponegdje također nastradali novi nasadi maslina, pa i drugih kultura. Zna se da mi u većini slučajeva uopće nemamo mogućnosti navodnjavanja, a kako bismo je i imali kad otoci ionako ulažu goleme napore da bi barem svoje stanovništvo i turiste opskrbili vodom. S druge strane, mr. Stanislav Štambuk, viši stručni savjetnik iz Poljoprivredne savjetodavne službe, tvrdi da će se suša negativno odraziti i na 2018. godinu, zato jer je spriječila izbijanje novih grančica na kojima bi se dogodine trebali razvijati plodovi – rekao je Grgičević.