StoryEditor

okrugle pjegeŠto je patula i kako se od nje obraniti? Pored optimalnih temperatura i vlažnosti zraka, za pojavu ove bolesti potrebne su i dvije vrste mušica

Piše Maslina
7. rujna 2022. - 07:40

Pored optimalnih temperatura i vlažnosti zraka, za pojavu gljivične bolesti poznate pod nazivom patula još su potrebiti maslinina muha i narančasta mušica. U ovom članku iznosimo povezivost te tri pojave kao i kratki opis njihova načina života.

Život maslinine muhe

Maslinina muha (Bactrocera oleae) s gospodarskog stajališta je najzanimljiviji štetni član maslinine biozajednice. Pored sredozemnih maslinika njezinom nazočnošću su ugroženi i maslinici zapadne, južne i istočne Afrike te Amerike.

U Hrvatskoj je maslinina muha proširena u svim maslinicima. Maslinina muha napada kako plodove kultivirane, tako i plodove divljih vrsta (O. oleaster, O. chrysophila).

Način života maslinine muhe može se ukratko sažeti na sljedeći način. U stadiju kukuljice maslinina muha prezimi u tlu. Može prezimiti i odrasli oblik muhe, zatim kao ličinka na otpalim ili na stablima zaostalim plodovima.

U proljeće iz kukuljica izlaze muhe, lete i hrane se izlučevinama voćaka i kukaca. Odrasle jedinke dočekuju maslinine plodove početkom ljeta (prva polovica srpnja), što im omogućava da u tom razdoblju započnu s razvojem prve generacije. Mjesec, do mjesec i pol dana kasnije (polovicom kolovoza) nastupa pojava druge generacije.

image

Izlazak muhe iz ploda masline

Maslina

Za isto toliko razdoblje ostvari i svoju treću generaciju, čiji potomci (odrasli, ličinke i kukuljice) uvjetuju produžetak vrsta tijekom nepovoljnog zimsko-proljetnog razdoblja.

Ženka nakon oplodnje probija maslinin plod pomoću legalice i pravi komoricu ispod njegove pokožice. U jednu komoricu muha uloži samo jedno jaje. Nakon nekoliko dana iz jaja izlazi ličinka.

Ona prodire kroz meso ploda i hraneći se njegovim sadržajem pravi u početku uske, a kasnije, kad ojača i šire hodnike koje ispunjava svojim izmetom. Zrela ličinka se kukulji u plodu (prva i druga generacija) ili napušta plod, te se kukulji u tlu (treća generacija).

Štete prave ličinke maslinine muhe. One svojom aktivnošću smanjuju količinu i kakvoću maslinova ulja.

image

Jaja maslinine muhe

Maslina

Narančasta mušica – neprijatelj maslinine

U prorjeđivanju brojnosti maslinine muhe, pored agrotehničkih zahvata, sudjeluju neki prirodni čimbenici te brojni korisni kukci, tj. prirodni neprijatelji navedenog štetnika, među kojima se posebice ističe narančasta mušica (Lasioptera berlesiana, sin.Prolasioptera berlesiana).

Narančasta mušica duga je oko 1,5 mm. Njezina ličinka je također narančaste boje dužine oko 2 mm. Navedeni kukac nema legalicu poput maslinine muhe te ne može probiti pokožicu maslinina ploda, već svoja jaja unosi kroz otvore što ih prilikom nesenja jaja pravi maslinina muha.

Iz jaja nakon 24 sata izlazi ličinka koja se hrani jajem i tek izleglim ličinkama maslinine muhe, mesom ploda i gljivicom patulom. Razvoj ličnike traje oko desetak dana. Koncem razvoja ličinka izlazi iz ploda i kukulji se u tlu. Razvoj kukuljice traje oko sedam dana, a onda iz nje izlazi odrasli oblik narančaste mušice. U jednoj godini, navedeni štetnik, ostvari 2 do 4 generacije.

image

Ličinka narančaste mušice

Maslina

Osim unošenja jaja, narančasta mušica je prenositeljica gljivice Sphaeropsis dalmatica ili Camarosporum dalmaticum - uzročnika bolesti pod nazivom patula. Tipični znaci bolesti primjećuju se na zaraženim plodovima na kojima su uočljive okrugle pjege, promjera od 3 do 7 mm.

Podsjećaju na patule, pa je po njima bolest dobila ime. Pjege su svjetlosmeđe boje, a uočljive su vrlo rano na mladim zelenim plodovima. Na plodu je najčešće prisutna jedna pjega, koja je od zdravog dijela tkiva odvojene jasnim svijetlim rubom.

Razvojem bolesti ulegnu nekoliko milimetara u samo tkivo ploda, poprime tamnosmeđu boju, a zahvaćeno tkivo truli. Ponekad gljivica zahvati cijeli plod. U tom slučaju, poput ove godine, on otpada.

Za njezin razvoj i širenje u plodu potrebna je i visoka relativna vlaga zraka. Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti, gljivica sama sebe stopira, patula zahvati plitko, mali dio ploda i ne širi se na zdravo tkivo.

Kako se obraniti

Obrana od patule prije svega treba biti usmjerena na suzbijanje štetnih vrsta koje oštećuju maslinine plodove, kako bi se gljivici smanjila mogućnost za ulazak u plod. Naime, osim maslinine muhe, u pojedinim lokalitetima gdje se javlja maslinin svrdlaš, ulazna mjesta za gljivicu mogu biti i rupice nastale njegovim bušenjem.

Da sažmemo do sada rečeno: Maslinina muha je najznačajniji štetnik masline. Svojim načinom života stvara uvjete za razvoj svom velikom neprijatelju narančastoj mušici, koja je prenositelj gljivice, koja uzrokuje bolest pod nazivom patula.

Niti jedan korisni kukac koji obitava u masliniku ne može smanjiti brojnost štetnih kukaca ispod praga njihove štetnosti. Iz tog razloga potrebito je posebnim lovkama pratiti let i brojnost druge i treće generacije maslinine muhe.

Jedna maslinina muha okuži 50 maslina

Trebali bismo uvijek imati na umu izračun agronoma Novaka iz 1928. godine:

”Lako je pojmiti štetu što je može nanijeti maslinina mušica. Ako se računa da jedna sama mušica ženka okuži 50 maslina, bit će 50 maslina okuženih od prve generacije. Od ovih 50 razvit će se otprilike polovica mužjaka, a polovica ženki, tako će 25 ženki okužiti svaka po 50 maslina, naime 1250 maslina u drugoj generaciji. Računajući opet da će se iz ovih razviti polovica, naime 625 ženki, koje će okužiti svaka po 50 maslina, bit će 31.250 okuženih maslina od treće generacije. Dakle, ukupno će biti 32.550 maslina okuženih od jednog samog para kroz tri generacije”.

07. rujan 2022 07:50