StoryEditorOCM

led odnio urodNaš dopisnik sa Šolte: Postoji puno čimbenika koji ne idu u prilog kasnoj rezidbi. Radije se nadam da se nešto ovakvo dogodi jednom u životu...

Piše Vicko Kaštelanac
1. srpnja 2018. - 10:22

Temperature su krajem siječnja bile kao u proljeće, pa sam tada izrazio zabrinutost da bi eventualno jače zahlađenje moglo stvoriti velikih problema, jer su masline čitavu zimu vegetirale. To se nažalost i dogodilo. Hladni val, koji nas je zahvatio kad je već trebalo nastupiti klimatološko proljeće, napravio je poprilične štete u šoltanskim maslinicima.

Štete od niskih temperatura nisu rijetke na vinovoj lozi u šoltanskom polju. Međutim, loza se od toga prilično brzo oporavi i opet donese nekakav urod. Očito je da to kod maslina ide puno drugačije. Stabla koja su stradala od leda nisu donijela urod ove godine. Veliko je pitanje što će biti i sljedećih godina, pogotovo ako je popucala kora.

Ovakvo nešto sam prvi put doživio i sad mi je postalo jasno zašto se u narodu po zlu spominju zime, u kojima su masline stradale od hladnoće. Posljednji put na Šolti se to dogodilo daleke 1947. godine.

Odmah nakon prolaska hladnog vala, mnogi maslinari su me nazivali i tražili savjete jer su uočili određene štete. S obzirom na to da sam se s nečim ovakvim prvi put sreo, nisam im mogao puno pomoći. Dapače, osobno sam pogriješio u procjeni, vjerujući da je pucanje kore jedini znak štete od mraza. Mislio sam da ako nije popucala kora oštećenja nema.

Međutim, što je vrijeme odmicalo, problemi izazvani pretjeranom hladnoćom postali su sve uočljiviji, na mnogim stablima na kojima nije popucala kora došlo do gubitka lista, do stradavanja vrhova grančica ili stradavanja samih pupova, bilo onih rodnih ili od porasta.

Najviše su stradala stabla koja su bila u najboljoj kondiciji, jer su ona ranije krenula i u njima je bilo najviše soka. Kretanje sokova kod mnogih maslina izazvala je već obavljena rezidba. Veće su štete, također, nastale na većim nadmorskim visinama. Međutim, mnoga stabla su stradala i na mjestima gdje bi to najmanje očekivali.

Naravno da je nakon tih nedaća krenula polemika o tome je li trebalo pričekati s rezidbom. Jedan maslinar, koji obrađuje puno stabala, rekao mi je da ubuduće neće rezati prije kalendarskog proljeća, ako siječanj bude topao kao ove godine. Postupit će tako iako je svjestan da taj posao ne može obaviti u kratkom roku.

Puno sam puta pisao o ranijoj rezidbi kao nečem nužnom, ako imate veliki broj stabala za porezati. Eto ovaj put me to, kao i mnoge druge maslinare koštalo. Ipak, moram se zapitati koliko bi nam ostalo vremena za rezidbu ove godine da nije bilo ovog zahlađenja, s obzirom na to da je vegetacija krenula jako rano.

Postoji još puno drugih faktora koji ne idu u prilog prekasnoj rezidbi, koje ovom prilikom ne želim nabrajati, ali mogu kazati da nisam siguran da ću zbog ovoga potpuno promijeniti svoje ponašanje. Radije se nadam da se nešto ovakvo dogodi samo jednom u životu.

Obilazeći maslinike ovog proljeća, primijetio sam da i na stablima koja nisu pretrpjela nikakve štete od leda ima puno manje rese, nego obično. To znači da je pretoplo vrijeme tijekom siječnja i veljače negativno utjecalo na diferencijaciju pupova.
Sve u svemu prilično je sigurno da je ova ćudljiva zima znatno smanjila mogućnost uroda za ovu godinu.

Polovicom travnja sam pokušao sanirati posljedice hladnoće na stablima koja su najviše oštećena, na kojima je popucala kora. Činilo mi se prilično neprimjereno da režem debele grane, a već je bila skoro sredina četvrtog mjeseca. Međutim, brzo sam shvatio da su stabla još u šoku i da soka gotovo nema.

Pilom sam odrezao mnogo velikih grana, napravio dosta skraćivanja i mogućnosti regeneracije, nadajući se da će tako sokovi udariti u ostatak, koji će se puno brže razviti i stvoriti nešto rodne krošnje. Radio sam to znajući da ove godine neće biti uroda, ali uvjeren da će oštećenim maslinama to pomoći da se što prije oporave i formiraju zdravu krošnju.

U Imotskom masline 'pjevaju'

Ovog proljeća pomagao sam u rezidbi maslina prijatelju u Vinjanima Donjim kraj Imotskog. Štete od leda tamo su se jedva primjećivale. Na pedesetak stabala tek nekoliko uvelih grančica. Stabla su u bila u izvrsnoj kondiciji i prepuna cvjetnih pupova.

Siječanj i veljača su tamo bili hladniji nego na Šolti. To je bilo dovoljno da se stvore cvjetni pupovi i da sokovi ne krenu prerano.

Po završenom poslu uz marendu mi je ponuđeno izvrsno prošlogodišnje ulje. Nešto što je prije desetak godina bilo nezamislivo, pretvara se u lijepu stvarnost. Zasađena stabla u tom kraju se već broje u tisućama. Promjena klime bi mogla donijeti i koristi u neke krajeve.

21. studeni 2024 13:03