StoryEditorOCM

put do uspjehaDr. Ivica Vlatković o tajnama oplodnje maslina: Više divljeg genoma - redovitiji urod

Piše Dr. Ivica Vlatković
17. veljače 2022. - 08:15

Prije nekoliko godina nacijepio sam plemke pelješačke i lastovske sorte piculje na oblicu. Pelješačka piculja je naša u cijelosti, sto posto, divlja maslina, kao i dubrovačka mrčakinja, i to izvorno iz prve skupine divljih maslina (Lastovo, Hvar, Pag).

Često se to miješa sa samoniklim divljim maslinama koje su nikle spontano u prirodi križanjem pitomih maslina. To je lijepo objasnila znanstvenica Tatjana Klepo u svojim istraživanjima.

Držim da je budućnost održivog i uspješnog maslinarstva u sortama koje u svojoj genetici imaju dominaciju divljeg genoma.

Ako analiziramo istraživanja dr. A. Vlašića za naše tri sorte (lastovka, oblica i dužica) dolazimo do zaključka: „Što je u sorti više zastupljen divlji genom, to je ona učinkovitija u redovitoj rodnosti. Promatrajući praktično, i manje je sklona bolesti".

Oblica po genetskim istraživanjima ima malo od genoma divljih maslina, tek 1%, kod dužice 3%, dok je lastovka najvećim dijelom divlja, gotovo 70% - ona ima više od 30% genoma divlje masline iz prve grupe (Pag, Hvar, Lastovo) i više od 30% genoma divlje masline iz druge grupe (Pelješac-Brijuni).

Dr. A. Vlašić je u svojim višegodišnjim istraživanjima zaključio da je broj hermafroditnih cvjetova u cvatu sortna karakteristika.

Višegodišnji prosjek pokazuje da lastovka od ukupno 14 cvjetova u cvatu ima 10 hermafroditnih ili 71,5%, oblica od 18 cvjetova u cvatu ima svega 9,5 hermafroditnih ili 51,5%, a dužica od 17 cvjetova ima 9 hermafroditnih ili 54%. Prema tome, kod oblice se 48,5%, a kod dužice 46% cvjetova na stablu ne može oploditi. Taj je postotak kod lastovke znatno manji i iznosi 28,5%.

image
Lastovka
Denis Jerković/Cropix

Razumljivo je da se tako veliki broj funkcionalno muških cvjetova na stablu kod oblice i dužice mora negativno odraziti na urod.

Stoga treba istaknuti da je neredoviti urod kod oblice i dužice često posljedica visokog postotka funkcionalno muških cvjetova. Lastovka ima znatno manji broj funkcionalno muških cvjetova, zbog toga ona redovitije rađa.

Iz rezultata analiza dr. Vlašića u desetogodišnjem razdoblju vidljivo je da postotak funkcionalno muških cvjetova varira u pojedinim godinama: kod lastovke od 17% (1956.) do 46% (1968.); kod oblice od 24% (1963.) do 72% (1964.), a kod dužice od18 % (1967.) do 75% (1963.).

Vidljivo je da su razlike u postotku muških cvjetova u pojedinim godinama velike. Potrebno je istaknuti da je ta razlika veća ili manja ovisno o sorti. Taj postotak i razlika veći su kod oblice i dužice, a manji kod lastovke.

Prema tome, tu je prisutan utjecaj sorte, odnosno genetska komponenta. Zato nacjepljivanje oblice piculjom i lastovkom ima praktičnu važnost za rodnost u budućnosti, a time i smisao bavljenja maslinarstvom.

21. studeni 2024 07:37