StoryEditor
Biznisu hrvatskoj samo 620 proizvođača s certifikatom

Ekološko vino donosi 60 posto veću dobit od "običnog"

Piše PSD.
5. studenog 2008. - 19:51

Želi li Hrvatska dostići razinu Europske unije u proizvodnji ekološke hrane, morat će 20 puta povećati količinu obrađenog i certificiranog zemljišta.

Hrvatskoj tek slijedi izrada i provedba akcijskog plana za povećanje broja ekoloških proizvođača, proširenje opskrbe i tržišta lokalnom ekološkom hranom, te povezivanje takvih proizvođača s turističkim sektorom.

Raste broj uvoznika

Od svih ekoproizvoda u Hrvatskoj se najviše uzgaja žito, te koriste pašnjaci za ekološki uzgoj stoke. Vrlo malo se uzgaja voća i povrća. Ekohrana je sve traženija, posebice u turizmu koji sudjeluje s 20 posto u BDP-u.

Kako imamo samo 620 certificiranih proizvođača, od čega samo 43 u Dalmaciji, sve je više uvoznika, pa je takvih tvrtki registrirano već 50.

Ekovinograd izgleda kao da se ne obrađuje

Strah proizvođača da skuplja ekohrana neće imati prođu kod kupaca opovrgava Andrija Carić, direktor PZ-a Svirče. Od 2002. godine imaju ekomarkicu na vinskoj boci “Ivan Dolac” koju uspješno prodaje po 150 kuna. Od 60 tisuća litara tog vina s južnih padina Hvara “Badel 1862” distribuira 80 posto.

PZ Svirče okuplja oko 200 kooperanata koje je Carić “zarazio” ekoproizvodnjom. Zajedno proizvedu godišnje i tzv. konvencionalnog vina, kvalitetnog i stolnog, oko 750 tisuća boca koje se prodaje između 30 i 45 kuna. No, na ekološkom vinu dobit im je 60 posto veća nego na konvencionalnom.

Carić kaže da nije problem ući u ekoproizvodnju. Ipak, preporučuje da se prvo krene u integriranu, s minimalnim “špricanjem”, a onda u ekološku. Put do ekoznaka zna trajati.

Tako vinogradar koji želi deklarirati svoje vino kao ekološko mora čekati tri godine prijelaznog perioda, kako bi se smanjila koncentracija raznih nepoželjnih kemijskih sastojaka u tlu, nakon kojeg može zatražiti prvu certifikaciju.

Kako prepoznati ekološki vinograd? Ima daleko više trave i drugog bilja ispod trsova, izgleda kao da se ne obrađuje.

Branko Galić

Grčka: Maslinici na 165.000 hektara certificiranog zemljišta

Italija ima 4000 certificiranih ekoproizvođača, a Grčka ima 300 tisuća hektara certificiranog zemljišta, od čega je 55 posto pod maslinama, dok je u Hrvatskoj samo tri posto takvog zemljišta za koje se koristi samo jedan posto svih poticaja za poljoprivredu.

Ranko Tadić, COAST ekspert za ekološku proizvodnju, kaže da bi se za unapređenje proizvodnje, osim edukacije, trebala dogoditi institucionalna i politička promjena.

Nema pomoći od Splitsko-dalmatinske županije

Od 12. kolovoza teče natječaj na koji se proizvođači mogu javiti da bi im država sufinancirala 50 posto troškova certifikacije, a očekuje se i od županija da, prema akcijskom planu, dodatno sudjeluju u tome. Troškove sufinanciranja certifikacije za sada ne pomažu Varaždinska, Istarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 02:00