Klimatske promjene i podizanje razine mora dovode do procesa zaslanjivanja obalnog tla te ono postaje nepovoljnije za rast brojnih biljnih vrsta. Stoga se predviđa da će vrste prilagođene uvjetima visokog saliniteta, kao petrovac, biti ključna karika u prehrani stanovništva u budućnosti
U sklopu programske inicijative Partnerstvo za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA) na Sveučilištu u Splitu se od prošle godine odvija projekt pod nazivom "Inovativno-održivi sustavi uzgoja petrovca (Crithmum maritimum L.) za povećanje agrobioraznolikosti, profitabilnosti, kružne ekonomije i otpornosti na klimatske promjene malih farmi Mediterana (SEAFENNEL4MED)", financiran iz okvirnoga programa Obzor 2020. i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.
Trajanje projekta je 36 mjeseci, ukupno je financiran iznosom od 964.600 eura, a uz Hrvatsku partneri na projektu su Italija, Francuska, Tunis i Turska. Voditelji HR istraživačke grupe su izv. prof. dr. sc. Ivana Generalić Mekinić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu i dr. sc. Branimir Urlić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
S obzirom na to da su održivi sustavi poljoprivrede u ograničenim uvjetima mediteranske regije glavni ciljevi PRIMA inicijative, povećanje djelotvornosti, isplativosti i održivosti istih u svrhu poboljšanja društveno-kulturnih uvjeta stanovništva i gospodarskog rasta cilj je i SEAFENNEL4MED projekta.
Problem klimatskih promjena i njihova utjecaja na svakodnevni život ljudi jedan je od gorućih problema današnjice. Kao neizostavan segment navedenog posebno se ističe porast prosječnih temperatura te podizanje razine mora i njegov povećani utjecaj na obalno tlo i vode, što dovodi do procesa njihova zaslanjivanja. Na ovaj način tlo postaje nepovoljnije za rast brojnih biljnih vrsta, među kojima su i mnogi kultivirani usjevi koji se uzgajaju u priobalnom području. Stoga se smatra da će uskoro veliku važnost u poljoprivrednoj proizvodnji imati upravo uzgoj vrsta prilagođenih uvjetima visokog saliniteta i rasta na nepovoljnim staništima. Takve biljke nazivaju se halofitima, a predviđanja su da će upravo one biti ključna karika u prehrani stanovništva u budućnosti. Temeljem navedenog nije iznenađujuća činjenica da se 21. stoljeće već sada naziva stoljećem halofitne poljoprivrede.
Zvijezda SEAFENNEL projekta je samonikla biljka petrovac, često poznatiji pod nazivima motar, matar, morski koromač, obalac, biljka sv. Petra, morski koromač..., koja nastanjuje staništa u neposrednoj blizini mora diljem naše obale. Petrovac je najčešći, najrasprostranjeniji i najpoznatiji halofit naše obale. Listovi petrovca imaju slan i aromatičan okus koji se često opisuje kao kombinacija kapara, šparoge i koromača, a zbog čega se koriste u kulinarstvu. Iako je njegova uporaba poznata još od davnina kada ga je priobalno stanovništvo uglavnom konzumiralo zbog neimaštine, dulje vrijeme je ova biljka bila u potpunosti zaboravljena. Danas ipak kažemo da je ponovno otkrivena i opravdano nosi titulu zvijezde priobalne gastronomije.
Cilj projekta SEAFENNEL4MED je istraživanje genetske raznolikosti populacija petrovca dobro prilagođenih mediteranskom podneblju i klimi za razvoj novih i održivih sustava njegova ekološkog uzgoja, u cilju unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i povećanja prihoda proizvođača.
Što to znači? Osnovni cilj projekta je bio morfološki, kemijski i genetski okarakterizirati različite populacije petrovca koje su prikupljene na niz lokacija duž jadranske obale, od Krka do Cavtata. Osim nadzemnih dijelova koji su podvrgnuti ispitivanju nutritivnog sastava, s istih je lokacija prikupljeno i sjeme u svrhu istraživanja optimalnih uvjeta njegova uzgoja. Upravo su ova istraživanja koja se odvijaju na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu ključna za uvođenje održivih sustava ekološkog uzgoja petrovca. Iako je kod nas prerada petrovca uglavnom vezana za prikupljanje divljih jedinki, a planirani plantažni uzgoj ne postoji, u ostalim zemljama projektnim partnerima već postoje proizvođači koje se bave integriranom proizvodnjom, od uzgoja biljke, njezine prerade pa sve do plasmana cijelog spektra različitih proizvoda na tržište.
Cilj projekta je i razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda od petrovca, pri čemu se posebna pozornost posvetila optimiziranju postupaka konzerviranja u slano-kiselom naljevu (ukiseljeni petrovac), što je kod nas najčešći način prerade petrovca. Ipak, osim toga, razvijat će se i proizvodi kao što su smjese začina, različiti oblici vege namaza (paté), ali i testirati primjena petrovca u ostalim proizvodima kao što su tjestenine, sirevi itd. Poznato je da je petrovac izvrstan izvor vitamina C, a provedena istraživanja su pokazala da obiluje i brojnim drugim biološki i nutritivno vrijednim komponentama kao što su ω-3 i ω-6 masne kiseline, minerali, fenolni spojevi, tokoferoli, karotenoidi itd. Kako bi se priča zaokružila, cilj projekta SEAFENNEL4MED je i istraživanje potencijala nusproizvoda uzgoja (neiskorištenih i odbačenih dijelova biljke kao što su cvjetovi, stabljike, jesenski otkosi…) i prerade petrovca u proizvodnji funkcionalne hrane i nutraceutika (dodataka prehrani) budući da se ova biljka koristi i u tradicionalnoj medicini, a njezino eterično ulje koje mirisom podsjeća na limun je popularno u industriji parfema i kozmetici. Ova istraživanja provode se na Zavodu za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu.
Konačni ciljevi SEAFENNEL4MED projekta vezani su za vrednovanje društveno-ekonomskog i ekološkog utjecaja projekta u smislu doprinosa stvaranju poljoprivrednih sustava bez otpada, smanjenju upotrebe kemijski sredstava u uzgoju, povećanja prihoda uzgajivača, te korištenja poboljšanih tehnika uzgoja u ekološkoj proizvodnji. Tijekom trajanja projekta planirano je održavanje infodana, seminara i ostalih oblika prijenosa informacija o projektnim aktivnostima i rezultatima uzgajivačima, prerađivačima, trgovcima, potrošačima, ali i široj javnosti te molimo sve zainteresirane da nam se obrate kako bismo ih o navedenom obavijestili i uključili na našu informativnu platformu.
