Za one koji imaju kakav-takav kapital danas nema dvojbe gdje ulagati - u turizam, naravno, jer to jer ono što najbrže donosi dobit.
Iznenađuje stoga kada se netko s nemalim novcem odluči krenuti u pothvat eko-proizvodnje, znatno skuplje i nepredvidljivije od uobičajene. Jedan od takvih je i Nenad Kurtović koji je, umjesto da gradi apartmane, odlučio saditi bajame, i to u vrlo ambicioznom projektu.
Naime, uzeo je u zakup 40 hektara državne zemlje u Selcima, na istočnoj strani otoka Brača gdje je već zasadio 2900 stabala badema, a plan je da ih bude još barem dvaput toliko. U posao je krenuo s bratom Nebojšom, direktorom i glavnim operativcem tvrtke "Brački vrtli", koja je "Hrvatskim šumama" jednokratno platila pola milijuna kuna za pedesetogodišnji zakup terena na Braču.
Otkud uopće afinitet za ekološku poljoproivredu kod čovjeka koji je nedavno priveo kraju veliki posao - prodaju hotela "Ambasador" na Trumbićevoj obali u Splitu, i kojeg je novopečeni vlasnik, njemački biznismen Alex Birkenstock, ovlastio za odnose s javnošću, pitamo Kurtovića.
- Ta ideja o bio-proizvodnji sazrijevala je lagano. Supruga Deniza i ja smo imali neke nekretnine koje, kako smo zaključili, treba aktivirati ili prodati. Sjeli smo za stol s naše dvoje djece - 39-godišnjom kćerkom Jelenom i 35-godišnjim sinom Rokom i pitali ih žele li se oni možda time baviti, odnosno imaju li afiniteta prema turizmu s obzirom da su spomenute nekretnine u samom centru Splita.
Budući da su supruga i on dugi niz godina okrenuti zdravom životu, interes za eko-poljoprivredu nametnuo se, kaže, sam po sebi. Obilazili su terene, razmatrali uvjete za uzgoj ljekovitog bilja, smilja, lavande...
Konzultirali su se sa stručnjacima, a posebno dragocjene savjete dobili su u Institutu za jadranske kulture od dr. Frane Strikića i dr. Josipa Gugića.
- Posjetili smo i rasadnik "Karolina" u Osijeku koji proizvodi sadnice, između ostalog i bajam, te uzgaja i višnje za "Kraš" u eko-proizvodnji. Kad smo vidjeli da je njima u Slavoniji, gdje vlada ogromna nezaposlenost, problem radna snaga, i da im višnje beru zatvorenici iz tamošnjeg zatvora, postalo nam je jasno da bi i nama to mogla biti velika prepreka u obavljanju posla, posebno na otoku gdje je većina stanovništva orijentirana na turizam. Na uzgoj bajama koji, da se razumijemo, nije jednostavan, odlučili smo se dijelom i zbog tog nedostatka radne snage - uvjeti branja nisu toliko striktni, kao što je, primjerice, slučaj sa smiljem... Bajamima neće biti ništa ako stoje na stablu 15 do 20 dana, čak ni ako se toliko dugo čuvaju u skladištu - objašnjava naš sugovornik.
Nakon što su za sami zakup dali državnoj tvrtki 500.000 kuna, Kurtovići su spremni uložiti daljnja tri milijuna kuna vlastitih sredstava kako bi doveli u red zapušteni pašnjak. Sve poslove koje su dosad obavljali povjerili su Bračanima, a plan je da se lokalna radna snaga i pamet angažiraju i ubuduće.
- Ne bojimo se za plasman proizvoda. Na inozemnom, a i na domaćem tržištu vlada ogromna potražnja za bajamima budući da najveći izvoznik, Kalifornija, zbog vremenskih prilika ima stalan pad u proizvodnji. Već smo imali ozbiljne kontakte s predstavnikom jedne belgijske tvrtke koja bi naše bajame distribuirala prema velikim europskim trgovačkim lancima. Cijena koju možemo postići je 70 kuna za jezgru, te 20 kuna za plod po kilogramu (u veleprodaji), dok se za eko-bajame u maloprodaji dobiva i 200 kuna.
Dopuštena kuća od 400 kvadrata i podrum od 1000
S plaćanjem cijene pedesetogodišnjeg zakupa, u iznosu od 500.000 kuna, obitelj Kurtović dobila je i mogućnost gradnje jednog objekta na spomenutom terenu koji bi se sastojao od podruma (maksimalno 1000 kvadrata) i prizemlja (najviše 400 kvadrata).
- S obzirom da je mogućnost namjene za to gospodarska, zakon i urbanistički planovi nam dozvoljavaju da se ta kuća koristi i za ruralni turizam.. Drugim riječima, Provansa na Braču... Zasad smo posvećeni uzgoju bajama, ali u perspektivi je i to izgledno, naravno, paralelno s poljoprivredom - kaže Nenad Kurtović i dodaje kako je ugovorom, nakon 50 godina, omogućen otkup takvog objekta iako je podignut na državnoj zemlji.