kvaliteta je prioritetVeliki intervju s ministrom Tolušićem: Ako bude potrebno, promijenit ćemo praksu za maslinovo ulje onako kako smo to učinili za vino

Kako je Maslina, časopis koji u krilu Slobodne Dalmacije izlazi već 14 godina, najčitaniji maslinarski časopis u Hrvatskoj te ima zaista dobru komunikaciju sa svojim čitateljima maslinarima, najavili smo im intervju s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. 

Dobili smo i povratnu informaciju što bi ga oni sami željeli pitati, te su ova pitanja koja je Maslina uputila ministru Tolušiću dobrim dijelom upravo glas maslinara iz Dalmacije, Istre i s kvarnerskih otoka.

Kako će se ubuduće poticati hrvatska proizvodnja maslinova ulja i maslina? Kakve poticaje mogu očekivati maslinari?

– Za 2017. za maslinare nema nikakvih promjena u odnosu na prošle godine, kao i ostali poljoprivrednici i maslinari, mogu ostvariti izravna plaćanja, te dodatno plaćanje u sklopu IAKS mjera ruralnog razvoja ako se radi o ekološkoj proizvodnji, uzgoju na područjima s posebnim ograničenjima ili održavanju ekstenzivnih maslinika. 

- Ostaje uvjet minimalne površine maslinika od jednog hektara, no poljoprivrednici koji imaju površine manje od hektara, što je posebno izraženo na našim otocima, mogu se udružiti u zadrugu i tako ostvariti prava na plaćanja.

- Ne ukidaju se, u okviru plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima, ni poticaji za proizvedeno i prodano djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Minimalna količina ulja za koju se potpora isplaćuje je 50 litara, a maksimalni je iznos 10 kuna za litru. Jedina je promjena što će se od 2017. godine ova vrsta potpore tretirati kao de minimis potpora. 

- Podsjetit ću, samo za prodano maslinovo ulje za proizvodnu 2016. isplaćeno je više od pet milijuna kuna, a najviše poticaja, gotovo 2,4 milijuna kuna, otišlo je upravo maslinarima iz Splitsko-dalmatinske županije.

Podržavate li osnivanje uprave za maslinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede? Maslinari su izuzetno zadovoljni prvim susretom s vama odmah nakon vašeg dolaska na mjesto ministra. U očekivanju novog sastanka, dogovorili su se da će tražiti osnivanje uprave za maslinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede. 

Maslina je sigurno po prostoru koji zauzima najjača voćka u državi, a po brojnosti stabala druga je voćka u Hrvatskoj.

– Maslinarstvo nedvojbeno ima golem potencijal i vjerujem da ćemo ga maksimalno iskoristiti. Razumijem želje maslinara za osnivanjem uprave za maslinarstvo, znam da su njihove namjere dobre i usmjerene na strateški razvoj njihove proizvodnje, ali probleme nećemo riješiti osnivanjem nove uprave u ministarstvu, nego dobrim upravljanjem i kvalitetnim dijalogom s maslinarima.

Hoće li i kada dalmatinsko maslinovo ulje dobiti nacionalnu zaštitu izvornosti? Podsjećam, Zajednica maslinara i uljara Hrvatske među prvima je pokrenula proceduru za zaštitu izvornosti dalmatinskog maslinova ulja, prije više od šest godina. 

Ministarstvo poljoprivrede je prije četiri godine prihvatilo prigovor "Zvijezde" na zaštitu izvornosti dalmatinskog maslinova ulja i tako je to stopiralo. Upravni sud potom je procijenio da je Ministarstvo bilo u krivu te je poništio prihvaćanje prigovora "Zvijezde" od strane Ministarstva. 

Ministarstvo ne poštuje pravomoćnu presudu, ništa se ne događa, zaštita izvornosti dalmatinskog maslinova ulja do danas nije prošla. Zašto, za razliku od istarskog, creskog, krčkog i drugih maslinovih ulja, dalmatinsko maslinovo ulje ne može dobiti zaštitu izvornosti?

– Riječ je o postupku koji, slažem se s vama, predugo traje. Koliko znam, Upravni sud je poništio rješenje Ministarstva poljoprivrede, no istodobno je odbio zahtjev tužitelja da se naziv proizvoda "Dalmatinsko maslinovo ulje" registrira kao oznaka izvornosti. Nezadovoljna takvom odlukom, Zajednica udruga maslinara i uljara Hrvatske nastavila je postupak na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, koji je žalbu odbacio. 

- Nakon donošenja rješenja Visokog upravnog suda, Ministarstvo poljoprivrede je zahtjev za registraciju naziva "Dalmatinsko maslinovo ulje" s oznakom izvornosti, u skladu s uputom iz pravomoćne presude Upravnog suda, vratilo na postupak pred nadležno povjerenstvo pri Ministarstvu pa se sada očekuje ta odluka. 

- Registracija svih ostalih ulja koja spominjete, moram podsjetiti, nije imala nikakvih problema s prigovorima ni na nacionalnoj ni na razini EU-a, stoga su postupci njihove zaštite brzo rješavani.

U Hrvatskoj se događa nekontrolirani uvoz jeftinih stranih "ekstra djevičanskih" maslinovih ulja sumnjive kvalitete. Kako se namjerava zaštititi hrvatske potrošače maslinova ulja? Već ste prepoznati kao zaštitnik interesa i zdravlja hrvatskog potrošača. 

Međutim, do sektora maslinova ulja u tim akcijama još nije došlo. Maslinarske udruge iz Omiša i s Krka same su u više navrata davale na analizu takva ulja i rezultati su bili poražavajući.

– Uvoz ne možemo zabraniti, Republika Hrvatska dio je globalnog tržišta, a kroz članstvo u EU-u u obvezi je poštovati odrednice zajedničkog tržišta s obzirom na temeljne postulate Unije o slobodnom protoku ljudi, robe i kapitala. Naš jedini alat koji možemo upotrijebiti jest sustavniji nadzor tržišta, odnosno kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda, pa tako i maslinovih ulja. Kao ministar poljoprivrede i potrošač, pozivam građane da kupuju i jedu domaće proizvode, jer vjerujem u njihovu visoku kvalitetu.

Provode li se i kako analize tih uvoznih "ekstra djevičanskih" maslinovih ulja, koja se u stranim trgovačkim lancima u Hrvatskoj prodaju po nevjerojatnoj cijeni od samo 29 kuna za litru? 

U Italiji su upravo neki od tih brendova, koji se prodaju kod nas, izazvali veliki skandal zbog prijevare talijanskih potrošača, uz milijunsku kaznu tom trgovačkom lancu i velikoj talijanskoj uljarskoj tvrtki.

– Moram ponovno podsjetiti na to da se svi proizvodi koji su zakonito proizvedeni i stavljeni na tržište u nekoj zemlji članici mogu slobodno kretati unutar jedinstvenog tržišta EU-a. Inspekcijske službe Ministarstva poljoprivrede, u konkretnom slučaju Poljoprivredna inspekcija, sustavno kontroliraju kvalitetu hrane, ponajprije proizvode sumnjive kvalitete, a jedan od indikatora svakako je i niska cijena pojedinih proizvoda.

- Na hrvatskom tržištu godišnje se u prosjeku plasira oko 5000 tona domaćeg te 2000 do 3000 tona maslinova ulja iz uvoza. Europska komisija uvjetuje da je godišnje potrebno provesti najmanje jednu provjeru sukladnosti na svakih tisuću tona maslinova ulja stavljenog na tržište u državi članici, što u našem slučaju znači oko osam kontrola.

- Inspekcija Ministarstva poljoprivrede je tijekom 2015. obavila 20 kontrola maslinova ulja, a lani 26. Od lanjskih 26 uzoraka, 15 ih je ocijenjeno nesukladnim na senzornom ispitivanju (ulja su bila djevičanska, a ne ekstra djevičanska), no ni jedan uzorak nije bio nesukladan na patvorenje. Nesukladne serije maslinova ulja povučene su s tržišta i protiv odgovornih subjekata u poslovanju s hranom podneseni su optužni prijedlozi nadležnim prekršajnim sudovima.

Kako je moguće da je za hrvatska maslinova ulja, kako bi mogla izaći na tržište, obavezna i kemijska i organoleptička analiza, a za strana uvozna maslinova ulja takva analiza nije obavezna? 

"Situacija nije normalna: ako je kemijska i organoleptička analiza obavezna za moje ulje kako bih ga morao prodavati, onda neka je takva analiza obavezna i za uvozna strana ulja", vele naši maslinari.

– Svaki proizvod ponuđen na tržištu, bilo da je iz domaćih tvrtki ili iz uvoza, mora imati istovjetan tretman kad je u pitanju njegova kvaliteta i zdravstvena ispravnost. Ako se do sada nije tako postupalo, promijenit ćemo i tu praksu, onako kako smo to učinili za vina.

Maslinari i uljari pitaju što znači 50 tona ulja u Pravilniku o priznavanju proizvođačkih organizacija. Znači li to proizvedeno ulje, otkupljeno ulje ili prodano ulje?

– Pravilnikom je određeno da je za proizvođačku organizaciju maslinara/uljara uvjet okupiti minimalno sedam članova čija ukupna godišnja proizvodnja iznosi najmanje 50 tona ulja, odnosno da obrađuju maslinike na 150 hektara površine, te da godišnje uprihode najmanje tri milijuna kuna.

Na Krku i u Istri maslinari već godinama imaju problem s ovcama. "Ovčari bez pašnjaka dobivaju poticaje, a napasaju ovce u našim maslinicima", vele. Dugogodišnje opetovanje šteta u maslinicima od ispaše ovaca na području grada Vodnjana eskaliralo je i ove zime. Udruga "Agroturist Vodnjan" najavila je da će predložiti zakonske izmjene u cilju obveze pašnjaka za vlasnike ovaca. 

Je li moguće pronaći model koji ne bi onemogućio uzgoj ovaca poštenim ovčarima koji nemaju vlastite ili zakupljene pašnjake, ali ne čine štetu poljoprivrednoj proizvodnji?

– Naravno da je moguć takav model, no on vjerojatno traži više odricanja, dobre volje i dogovora svih pojedinaca uključenih u tu problematiku nego što se to može vidjeti na terenu, i to ne samo na Krku i u Istri, nego i drugdje. Ministarstvo nastoji i ovčarima osigurati pašnjake, no hoće li oni doista u tome biti disciplinirani, mi nemamo nikakvo jamstvo. 

- Nekontrolirana ispaša ovaca u tuđim maslinicima, voćnjacima ili vinogradima u nadležnosti je Poljoprivredne inspekcije, što znači da vlasnici svaku takvu pojavu trebaju prijaviti, a inspektori će onda postupiti sukladno zakonu.

Hoće li se dogoditi potrebna izmjena Pravilnika o tradicijskom maslinarstvu? Malom izmjenom tog pravilnika puno bi se pomoglo svim otočnim i maslinarima na primorskom krškom području. 

Naime, važeći pravilnik drži se samo gustoće sadnje, bez ostalih obilježja tradicijskog uzgoja maslina, drži se propisa od 150 maslina po hektaru ne uzimajući u obzir upravo tradiciju, otimanje komadića zemlje u kamenu, u kojoj se onda sadi gusto gdje se može. Otočani vele: kome je u interesu da posječemo određeni broj stabala i smanjimo proizvodnju radi poticaja?

– O ovoj problematici, naravno, možemo razgovarati, ali moramo uključiti i struku te čuti što struka kaže, je li predloženo rješenje i realno izvedivo. Znam da su dalmatinsko priobalje i otoci prepuni malih terasastih površina, stoljećima otimanih od kamena upravo radi sadnje vinove loze ili maslina.