Hrvatski kupci ubuduće neće morati "gatati" o porijeklu meda koji im se nudi po trgovačkim centrima. Umjesto dosadašnjega prilično zbunjujućeg deklariranja ovih proizvoda, sada bi trebali imati preciznu informaciju i na temelju nje odlučiti hoće li kupiti med iz Kine ili možda Argentine.
Naime, na staklenkama koje se trenutačno nude na policama velikih trgovina ispod stavke "zemlja porijekla" piše ili "EU" ili "EU i non-EU" što znači da se radi o mješavini meda koji dijelom, i to većim, dolazi iz tzv. trećih zemalja. Protiv takve zakonske nedorečenosti godinama su se borili i, na koncu, izborili članovi Hrvatskoga pčelarskog saveza.
Tako najkasnije od početka sljedeće godine u primjenu ide novi Pravilnik o medu, koji propisuje da na deklaraciji bude precizno navedeno porijeklo, odnosno naziv države iz koje taj med stiže, ako je riječ o zemlji izvan Europske unije.
– Osim što će na etiketi biti precizirana zemlja porijekla, tražili smo i da bude naveden točan omjer domaćeg i uvoznog meda. Radi se, naime, o tomu da domaće tvrtke koje se bave distribucijom meda nabavljaju kilogram kineskog meda po cijeni od 1,30 eura po kilogramu, a onda izmiješaju strani s domaćim medom kojeg u teglici ponekad zna biti i tek deset posto. Taj med će kupca doći jeftinije za nekih 20-ak kuna od onog 100 posto hrvatskoga, no pitanje je kvalitete – kaže Ivan Mravak, v.d. predsjednika Hrvatskoga pčelarskog saveza.
Za kontrolu meda na tržištu zadužena je, pak, poljoprivredna inspekcija. Pod posebnim je povećalom inspektora tzv. uniflorni med (onaj koji se proizvodi od jedne biljne vrste, op.a.) jer se, dokazano je, najčešće patvori med bagrema, vrijeska, lipe, kestena, kadulje, ružmarina te dalmatinski cvjetni med. Isto tako, primarno se uzorkuje med koji nije porijeklom iz Republike Hrvatske, kao i mješavine meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a.
U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju kako su u zadnjih pet godina, otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, njihovi inspektori pregledali 1136 pakiranja meda, od toga 1070 u maloprodaji, a kod primarnih proizvođača 66.
– Od tih pakiranja meda iz maloprodaje, u 150 slučajeva je uzet i uzorak meda za analizu. Kod 52 proizvoda je utvrđena nesukladnost vezano uz označavanje meda, kao i sljedivosti proizvoda, dok je kod 25 ispitanih uzoraka meda utvrđena nesukladnost vezana uz parametre kakvoće, od čega pet za patvorenje. Radilo se o proizvođačima iz Kine, Španjolske, Makedonije, mješavini meda iz EU-a i onog koji nije iz EU-a, te jednom proizvodu iz Hrvatske.
- Najčešće nesukladnosti parametara kakvoće odnosile su se na nedovoljan broj peludnih zrnaca i povećani udio hidroksimetilfurfurala (pokazatelj zagrijavanja i neprikladnog skladištenja meda, op.a.). Kod meda u kojem je utvrđen veći udio hidroksimetilfurfurala od dopuštenog, doneseno je rješenje da se taj proizvod ne može prodavati za ljudsku prehranu, već ga se smije koristiti samo za ishranu pčela, te je podnesen optužni prijedlog – objašnjavaju u Ministarstvu.
Količine stranog meda na policama iz godine u godinu rastu. U prvih deset mjeseci 2017. godine uvezli smo 1300 tona meda, u vrijednosti od 2,64 milijuna eura, uz prosječnu cijenu od oko 2,3 eura za kilogram. Gotovo 50 posto meda iz uvoza dolazi iz Kine, uz prosječnu cijenu od tek 1,7 eura za kilogram.
S druge strane, Hrvatska je u istom vremenskom razdoblju izvezla 374 tone meda, za 1,5 milijuna eura, uz prosječnu cijenu od 3,96 eura po kilogramu.
– Unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama zadnjih godina, domaći su pčelari proizveli toliko meda da nam nije trebalo ni mikrona uvoznoga! Problem je, naravno, što je on znatno jeftiniji, zbog čega i mi imamo problema pri otkupu. Od domaćih pčelara traži se, naime, da kilogram svog meda prodaju za 14 do 20 kuna, što je potpuno suludo. Zbog toga nas i nema na policama velikih trgovina – govori Mravak i najavljuje kako će domaći proizvod postati prepoznatljiv i tako što će se uskoro prodavati u posebnoj ambalaži.
Tako će potrošač, i bez čitanja deklaracije, znati razliku između domaćeg i uvoznog meda.
Uskoro na školskim klupama
Projekt brendiranja domaćeg meda podržavaju u Ministarstvu poljoprivrede. Za razvoj pčelarstva godišnje se osigurava 16 milijuna kuna, a provodi se i čitav niz drugih mjera koje imaju za cilj postići veću zastupljenost hrvatskog meda na našem tržištu te pojačati izvoz.
Doznajemo i kako se razrađuje ideja o uključivanju meda u Školsku shemu, program financiran iz EU potpora, u okviru kojeg učenici već dobivaju besplatno povrće, voće i mlijeko.