Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva "Život" ocijenila je u petak kako je prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao i dosadašnji, prilagođen i načinjen za pojedince, a ne za OPG-ove, te da će, ako se ne prihvate prijedlozi udruge, upropastiti selo, posebice u istočnoj Slavoniji.
Predsjednik Udruge Antun Laslo kazao je na konferenciji za novinare kako "Život" traži reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te usklađivanje prava dosadašnjih korisnika i ugovora s pravima i ugovorima po novome zakonu, istaknuvši kako "zakon treba biti za sve jednak, a ne dijeliti poljoprivrednike na dvije različite strane".
Smatra kako treba uskladiti cijene najma, ustvrdivši kako OPG-ovi i poljoprivredni obrti plaćaju znatno više od trgovačkih društava te zakonskim rješenjima bolje zaštititi dosadašnje korisnike, ali one koji obrađuju površine do 100 hektara.
Ne treba ograničavati maksimalan zakup zemljišta na 100 hektara ili prodaju na 50 hektara, jer jedinice lokalne samouprave to mogu povećati ili smanjiti, sukladno količini raspoloživog poljoprivrednog zemljišta. Tražimo raskid ugovora sa svima koji su dobili zemlju po programu gospodarenja i bavljenja stočarstvom, a nisu ispunili uvjete, poručio je Laslo.
Ocijenio je kako treba produžiti rok zakupa na 30 do 40 godina, jer je rok od 25 godina prekratak za trajne nasade te zatražio utvrđivanje stanja u Hrvatskim šumama od 1990 do 2017. godine, jer u udruzi smatraju da su stotine tisuća hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta sada u vlasništvu Hrvatskih šuma.
Prijedlogom zakona ostaje potpuno neregulirano mešetarenje državnim zemljištem davanjem u podzakup, ustvrdio je Laslo.
Stoga, kako je rekao, "Život" inzistira da se što više zemlje proda OPG-ima i poljoprivrednim obrtima, jer je preostalo samo dvije godine moratorija, pa je poljoprivrednike strah da će zemlju kupovati stranci.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić upozorio je kako se zakonskim prijedlogom, pri određivanju prioriteta za davanje u zakup ili prodaju zemljišta, po prvi puta izjednačuju fizičke osobe, OPG-i te pravne osobe, što do sada nije bilo.
Ocijenio je kako zakon mora biti prilagođen OPG-ima te da prednost moraju imati dosadašnji posjednici te da se HPK pribojava da bi prijedlogom zakona OPG-ovi mogli izgubiti zemlju koju sada obrađuju.
Vlada je početkom godine u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se, kako je rekao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, vraćaju ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave.
"Ovo je prvi zakon od osnutka Hrvatske koji u fokus i kao svoj prvi cilj stavlja jačanje OPG-ova, znači zakon koji primarno daje prednost pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima te mikro i malim poduzećima", naglasio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Prema prijedlogu zakona, lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole uključeno je Državno odvjetništvo.
S obzirom da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prelazi u nadležnost općina i gradova nema više potrebe za funkcioniranjem Agencije za poljoprivredno zemljište te se ona ukida.
Ponovo se uvodi pravilo domicilnosti - zemlja se raspodjeljuje poljoprivrednicima s lokalnog područja, čime se potiče ostanak poljoprivrednika na tim područjima.
Državno će se zemljište, prema prijedlogu, moći dati u zakup na 25 godina, što se može produžiti na još toliko, ako je korisnik bio dobar gospodar. Prioritet pri dodjeli imaju stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladi poljoprivrednici.
Zakonski prijedlog pozdravila je Hrvatska udruga poljoprivrednika ističući da će prednost pri dodjeli zemlje imati OPG-ovi, mladi poljoprivrednici i stočari koji nemaju dovoljno zemlje.