StoryEditorOCM

agrarni problemi lijepe našeU Hrvatsku su uvezene velike količine voća i povrća, a domaća roba čeka u plastenicima: ovo su tri glavna razloga zašto su brojni proizvođači na koljenima

17. lipnja 2018. - 11:36
Domaći veletrgovci nemaju sluha ni za hrvatske jagode

Cijene poljoprivrednih proizvoda na početku sezone niske su kao nikad do sada. Poljoprivrednici negoduju tražeći od nadležnih državnih institucija razumijevanje i pomoć. Povrće u neretvanskoj dolini ovih se dana uopće ne prodaje. Otkupni centri prestali su otkupljivati, pa se poljoprivrednici snalaze prodajući svoje povrće na lokalnoj veletržnici. Međutim, riječ je o malim količinama, dok glavnina čeka u plastenicima.

O čemu je riječ? U Republiku Hrvatsku uvezene su velike količine povrća, u prvom redu rajčica, koje su zagušile tržnice u trgovačke centre pa domaće neretvansko povrće nema prodaje.

Ipak, neslužbeno doznajemo da se situacija na tržištu poljoprivrednih proizvoda lagano popravlja jer se prazne skladišta uvoznih rajčica, pa je idućih dana na potezu država i njezine institucije koje bi trebale, ako ne spriječiti, onda barem jače kontrolirati uvoz povrća u sezoni berbe.

Svi s kojima smo razgovarali slažu se da treba dopustiti uvoz kad nema domaćeg povrća, ali usred berbe to se ne smije dogoditi jer uvozno povrće uništava domaću proizvodnju, koja je ionako preskupa u usporedbi s konkurentskim zemljama.

Međutim, agronom Robert Doko upozorava na to da hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije skuplja u usporedbi s proizvodnjom u zemljama članica EU-a. Možda je skuplja od proizvodnje, primjerice, u Makedoniji ili Albaniji, gdje imaju nešto jeftinije inpute i značajno jeftiniju radnu snagu.

– Naše agrotehničke mjere i inputi u rangu su proizvođača u europskim zemljama, ali to nije razlog zbog kojega bismo trebali imati nepovoljnu situaciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda – ističe Doko.

 
– Hrvatska poljoprivreda posljednjih je nekoliko godina suočena s čitavim nizom problema. Prvi i osnovni problem je ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a zatim sankcije Rusije i slom Agrokora. Sve je to negativno utjecalo na poljoprivrednu proizvodnju – objasnio je Doko, naglašavajući da je Hrvatska ulaskom u EU ušla na veliko globalno tržište, dok su ruske sankcije poremetile promet poljoprivrednih proizvoda.

– Zbog ruskih sankcija, mnogi viškovi robe dolaze u Hrvatsku, koja se nije zaštitila na odgovarajući način – objasnio je Doko.

– Dodatni problem za neretvansku poljoprivredu bio je slom Agrokora, koji je bio organizator proizvodnje i plasmana voća i povrća preko svojih maloprodajnih lanaca. Zbog svega toga neretvanski su poljoprivrednici u teškoj situaciji. Suočeni smo s veletrgovcima, koji nemaju sluha za domaću proizvodnju. Dolaskom na rod našega mladog kupusa ili rajčice veletrgovci u trgovačkim centrima kreću s akcijama na uvoznom makedonskom kupusu. Isto je s jagodom, domaća krene, a u veletrgovinama akcija na španjolskim jagodama – kaže Doko.

– Isto tako, svjedoci smo da je počela naša domaća rajčica, a zatrpani smo onom iz uvoza. Ne da domaću rajčicu ne uspijevamo prodati po niskoj cijeni, nego je nikako ne možemo prodati. Uskoro nas očekuje početak berbe lubenica, a već su krenuli uvozi iz Albanije i Grčke – zaključio je Doko.

– Otkupi za rajčice su zatvoreni i u veletrgovinama nema hrvatskih rajčica – zaključio je Doko, koji ipak naglašava da se situacija pomalo popravlja jer su se ispraznila skladišta uvoznih rajčica i trebao bi početi otkup rajčice iz domaćih plastenika.
21. studeni 2024 00:09