Nema prirodne pojave koja se kroz ovu godinu nije pojavila u Dalmaciji, onako od kantuna do kantuna: potresi, poplave, studen, suša, kišetine, šćige, požari. Pa nije ni čudno što je i priroda proludesala.
Javljaju dopisnici "Slobodne" sa svih strana: na Mosoru zarusile pome (a skoro će prosinac!), planina iznad Splita krcata je šparogama, posebno na opožarenim područjima (i cijene jednog stručka su povisoke, oko 20 kuna), balancane i tikvice po vrtlima debljaju se kao lude, u vrgoračkom kraju rodile jagode, u Katunima procvjetale jabuke i kruške, orasi pustili kike.
Slično je i u Imotskoj krajini, voćke cvjetaju sve u šesnaest, a tamo su usput i svih jedanaest kraških jezera na povijesnom minimumu, kao i rijeka Vrljika.
Na Hvaru cvjetaju višnje maraske, po otocima šipci ponovno dolaze na rod, a mandarine i naranče (limuni su promrzli tijekom zimskog leda) krcate su malih zelenih plodova premda je već prošlo vrijeme berbe, jorgovani procvjetali kao da smo usred proljeća...
Pa što se ovo događa?! Svakako nije nešto na što smo navikli u našim stoljetnim dosadnim i pravilnim izmjenama godišnjih doba, kad se znalo kad što raste, cvate i plodi, kad bi otprilike trebala pasti kiša, kad će zahladiti, a kad je vrijeme za žege. Je li priroda onda totalno pošandrcala?
– Dugo, sušno ljeto, a potom jesenske kiše uz ugodne temperature prouzročile su ovaj fenomen u dalmatinskim voćnjacima i vrtovima, koji čak i nije toliko neobičan ako znamo kako biljke reagiraju; ne po godišnjim dobima kako smo ih mi zacrtali, nego po atmosferskim uvjetima. Kad je toplo i vlažno, njima se oglašava signal za bujanje. Međutim, druga je stvar što se vremenske (ne)prilike ne ponašaju sukladno onome na što smo navikli – kaže mr. Stanislav Štambuk, viši stručni savjetnik u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.
– Cijelo ljeto, kad na pojedinim dijelovima Dalmacije gotovo tri mjeseca nije bilo oborina, uz visoke temperature, biljke su bile na granici opstanka, a mnoge nisu preživjele takve "pustinjske" uvjete. Zato se učinilo da je nakon prvih jesenskih kiša koje su pratile ugodne, proljetne temperature, cijela Dalmacija "eksplodirala" od zelenila koje je konačno dočekalo spas i živnulo nakon ljetne hibernacije. Ipak, treba imati na umu da će zahlađenje vrlo brzo doći i voćke ga trebaju dočekati spremne, a plodovi će ih omesti u toj važnoj fazi odmora – upozorava mr. Štambuk.
Dr. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju DHMZ-a, upozorava kako se slično ponašanje prirode bilježi već petnaestak godina, što je jedan od znakova klimatskih promjena našeg doba.
– Retrogradno ponašanje vegetacije, u većoj ili manjoj mjeri, više nas ne iznenađuje. Dalmacija ionako ima kratko zimsko mirovanje vegetacije, a čak se dogodi da se ono i "preskoči". Jeseni su sve toplije, proljeća sve kraća, ljeta vruća s dugotrajnim sušnim razdobljima i događa se da priroda probuja tek najesen, posebno kad ima dovoljno topline i vlage kao ove sezone. Uz ekstreme, kako ljetne, tako i zimske, kojima već svjedočimo, čini se da će i ovakve neobične pojave sve više postajati dio naše svakodnevice na koju ćemo se morati priviknuti – zaključuje agrometeorologinja Vučetić.