dugogodišnja borbaOčajni poljoprivrednici čekaju kad će zaživjeti 'nizozemsko' rješenje: Prinosi su nam značajno umanjeni!

Zalijevanje poljoprivrednih kultura nekvalitetnom slanom vodom značajno umanjuje prinose. Upravo se sa zaslanjenjem bore neretvanski poljoprivrednici upozoravajući nadležne institucije na ovaj problem koji ograničava intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Tako je na inicijativu poljoprivrednih proizvođača s području grada Metkovića i općine Zažablje održan sastanak o ovoj gorućoj temi na kojemu su bili predstavnici Hrvatskih voda – VGI Opuzen Joško Erceg i Andrej Pavlović, zamjenik gradonačelnika Metkovića Robert Doko, načelnica općine Zažablje Maja Vrnoga.

Govorilo se o zasoljenosti vode u kanalima na predjelu Vrbovci, iz kojih proizvođači zalijevaju svoje poljoprivredne kulture. Poznato je da je od kasnoga proljeća do jeseni voda preslana za zalijevanje poljoprivrednih kultura.

Budući da uz područje Vrbovaca prolazi natapni kanal i zdrava voda odlazi za osvježavanje donjega dijela doline Neretve, proizvođači sve ove godine traže da se nađe način upuštanja jednog dijela takve svježe vode u njihovo područje, kako bi se poljoprivredne kulture zalijevale svježom vodom.

Voditelj vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda u Opuzenu Joško Erceg govorio o stanju projekata navodnjavanja cijele doline, s posebnim osvrtom na Podsustav Koševo-Vrbovci.

Dogovoreno je da će se voda upuštati iz natapnoga kanala u kanal(e) uz glavni put kroz sredinu Vrbovaca te će se pojačati monitoring – mjerenje saliniteta Neretve kod Metkovića i kroz kanal Nokat puštati jedan dio vode koji kroz sifon ulazi u središnji kanal u Vrbovcima, dok će se upuštanje zaustaviti kada Neretva sredinom ljeta i na tom području bude zasoljena.

Podsjetimo, projekt navodnjavanja doline Neretve i projekt obrane od zaslanjenja, zbog nedostatka novca, godinama su na "čekanju". Osim sustava za navodnjavanje kod Opuzena bi se trebala graditi pomična brana koja bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem ovdašnjim poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj.

Slični sustavi obrane od soli i prodora mora već su viđeni u Nizozemskoj, gdje su brane osim čuvanja poljoprivrednih površina od prodora mora i zaslanjenja postale prvorazredna turistička atrakcija.

Međutim, u ovom slučaju radi o tehnički manje zahtijevnom objektu, zamišljenom kao pokretna konstrukcija, bez građevinskih zahvata u zaštićenom krajoliku. Naručitelj i investitor projekta su Hrvatske vode, a investicija je procijenjena na oko pet milijuna kuna.

Kako doznajemo, u okviru usvojene varijante idejnog rješenja projekta "Navodnjavanje u donjoj Neretvi", pregrada je zamišljena kao laka mobilna konstrukcija u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime kad je prodor mora u Neretvu najveći fizički sprječava prodor slane vode, što omogućava nesmetano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Pregrada u podignutom položaju podiže razinu vode uzvodno, stvara se veći tlak, što potiskuje slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke pregrada je spuštena jer je količina dotoka slatke vode iz pravca Metkovića dovoljna za prirodno potiskivanje mora.

Po mišljenju stručnjaka brana će biti aktivna u ljetnim mjesecima, kada je za niskog vodostaja i najintenzivniji prodor mora u Neretvu, dok će u zimskom razdoblju mobilna konstrukcija stalno biti spuštena.

Od nacionalnog projekta navodnjavanja i obrane od zaslanjenja puno očekuju neretvanski poljoprivrednici, jer zalijevanje slanom vodom svakako umanjuje prinose poljoprivrednih kultura. Primjerice, u Mađarskoj se na jednom hektaru lubenica može proizvesti osamdeset tona, dok je u dolini Neretve upravo zbog loše kvalitete vode za navodnjavanje prinos upola manji.