U Hrvatskoj ove godine neće biti domaćeg meda. Točnije, bit će ga toliko malo da će pčelari sve moći prodati na kućnom pragu. Zbog loših vremenskih uvjeta prošloga ljeta, kiše u ožujku te suše od travnja do listopada pčelinja paša je bila loša pa ne samo da nisu proizvodile med, nego će ih pčelari morati dohranjivati takozvanim pogačicama.
Kako bi se ublažila loša godina, resorno Ministarstvo poljoprivrede u okviru nacionalnog pčelarskog programa za 2018. godinu osiguralo je 17,2 milijuna kuna za šest različitih mjera koje su osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru.
Najveći interes pčelari su iskazali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela i mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te edukaciju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju završila je obradu svih zaprimljenih zahtjeva za pčelarsku godinu 2018. te isplatila 17,2 milijuna kuna za 4536 hrvatskih pčelara.
- Naši pčelari idu u dobrom smjeru, udružuju se, surađuju, zajedno nastupaju prema institucijama i složno prezentiraju svoje potrebe. Čestitam im što su iskoristili sva raspoloživa sredstva koja smo im osigurali za napredak i razvoj našeg pčelarstva. Ministarstvo poljoprivrede bit će im i dalje pouzdan partner u ostvarivanju njihovih ciljeva i glavni promotor meda iz hrvatskih pčelinjaka - ističe potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.
Medni doručak
Osim toga, resorno Ministarstvo poljoprivrede provodi brojne promotivno-edukativne akcije kojim se potiče konzumacija meda hrvatskih pčelinjaka i održava "Medne doručke" kako bi ukazalo na veliku ulogu i značenje pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Proizvodnja meda je važna posebice zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti jer 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele. Ove godine Ministarstvo poljoprivrede uvodi "Školski medni dan" - promociju meda iz hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama, kojim se želi educirati prvašiće, njihove roditelje i nastavnike o važnosti konzumiranja meda i potrebi uključivanja meda u svakodnevnu prehranu djece.
Dok resorno ministarstvo nastoji potaknuti proizvodnju domaćeg meda, hrvatske tržnice i police trgovačkih centara pune su meda najčešće sumnjiva podrijetla i naravno lošije kvalitete.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju domaćim pčelarima nije donio puno dobra. Hrvatska je otvorila granice za uvoz meda i to nitko od domaćih pčelara s kojima smo razgovarali ne osporava. Ali zakonski treba urediti način miješanja medova kako bi se izbjegle česte situacije da na naljepnici piše dalmatinski med ili kadulja, a zapravo je riječ o patvorini u kojoj uopće nema kadulje ili se nalazi kadulja u tragovima. Naime, u Hrvatskoj je dopušteno miješanje meda pa se tako uvezeni med iz Argentine ili Kine navodno pomiješa s dalmatinskim medom i prodaje kao med proizveden u EU-u.
Najsigurniji način nabave pravog domaćeg meda je kupnja na vratima izravno od pčelara s imenom i prezimenom. Međutim, takav med je znatno skuplji od onoga u trgovinama pa u općoj besparici kupci gotovo da i ne gledaju na kvalitetu, nego konzumiraju ono što im je cjenovno prihvatljivije bez obzira što je riječ o patvorinama.
Domaći pčelari nastoje zaboraviti lošu godinu i nadaju se da će ovo proljeće i predstojeće ljeto puno bolje mediti u odnosu na prethodno.
Iako su košnice ostale prazne, dalmatinski pčelari susreću se s lošom prodajom svoga meda jer je na tržištu dostupan znatno jeftiniji i lošiji med. Mnogo je patvorenog meda, a osnova za njegovu proizvodnju je šećerna melasa koja se dobiva u postupku prerade šećerne repe.
Savršene kopije
Takva melasa se stavlja u košnice kao hrana za pčele da bi se poslije vadila kao med s kojim pčela nema nikakve veze. Takav med se zatim miješa u određenom postotku s pravim medom i dobiva se jeftin proizvod koji zapravo i nije med, već šećerna melasa. Proizvodnja ovakvih patvorina je dovedena do savršenstva jer se dodaju i umjetni mirisi raznih biljaka, kadulje, lavande, vrijeska, bagrema pa u konačnici sve izgleda kao jako dobra kopija.
Pčelar iz Metkovića, Jure Šiljeg, zadovoljan je potporom koju pčelari na jugu imaju od državne, lokalne i regionalne uprave. On naglašava da pravi pčelinji med kristalizira, dok nepravi, umjetni med uvijek ostaje u tekućem stanju. Smatra da bi se na terenu trebale više angažirati inspekcije koje bi utvrđivale stvarno podrijetlo meda koji se prodaje.
Naime, prilikom prodaje meda na tržnicama i policama trgovačkih centara na tegli mora biti istaknut proizvođač i svi sastojci koje med ima. Nažalost, sve je više slučajeva da se patvorina prodaje pod pravi med, a u toj neravnopravnoj borbi trgovačkih i uvoznih lobija deblji kraj izvlače potrošači koji za svoj novac ne dobiju med odgovarajuće kvalitete.
- To je naša bolna točka. Na štandovima se može naći teglica meda na kojoj nema nikakvog natpisa. A na tegli treba pisati tko je proizveo, koja je sorta meda, težina. Državni je nadzor u ovakvim slučajevima zatajio. Trebali bi biti agilniji posebno kod nadzora preprodavača - kazuje pčelar s Pelješca Ante Krajač.
On pojašnjava da svaki pčelar na kućnom pragu može prodati do tone meda. Ali prodavanje na štandovima nije prodaja na kućnom pragu, poručuje nadležnim institucijama pčelar Krajač.
Od poticaja zarađuju trgovci
- Ovi poticaji koje daje Ministarstvo poljoprivrede do sada se nisu pokazali kao dobri. Naime, Ministarstvo potiče kupnju opreme za pčelarstvo, vrcaljke te košnice, i to do 80 posto vrijednosti, dok je prije davalo poticaje po jednoj košnici. Ovako samo zarađuju trgovci koji podižu cijene repromaterijala pa se tako taj poticaj izgubi. Osim toga, pčelar kada jednom kupi vrcaljku za med koju mu sufinancira Ministarstvo, kupuje je za čitav život. Pa neće svake godine kupovati vrcaljke i košnice. Zato bi poticaje trebalo davati po košnici - ističe Jozo Markota iz pčelarske udruge 'Drača' u Kninu.
Cijene meda (kod pčelara - lijevo i u trgovinama - desno)
Med od kadulje 80 kuna 60 kuna
Bagrem 60 kuna 45 kuna
Vrijesak 60 kuna 40 kuna
Livadski 60 kuna 40 kuna