StoryEditor

MANJI URODOsim ‘klina‘ slane vode, ubija ih i dugotrajna suša: dolina Neretve na udaru kataklizme, priroda se urotila protiv poljoprivrednika

Piše Stanislav Soldo
22. srpnja 2022. - 12:31

Dugotrajno sušno razdoblje i visoke temperature zadale su glavobolje poljoprivrednicima. U problemima su svi oni, a takvih je najviše, koji nemaju reguliran sustav navodnjavanja. Ugroženi su maslinici, voćnjaci, vinogradi te plantaže mandarina, na kojima je već zamijećeno žućenje listova i smežuravanje plodova koji bi mogli otpasti, ako se ne bude navodnjavalo suho tlo.

Za razliku od ostatka Dalmacije gdje uopće nema vode, dolina Neretve "leži" na vodi, ali zbog prodora mora u Neretvu i slanoće voda nije dobra za zalijevanje poljoprivrednih kultura.

Zaslanjenje tla

Poznato je da zalijevanje slanom i nekvalitetnom vodom značajno umanjuje urod poljoprivrednih kultura. S ovim problemom godinama se bore poljoprivrednici doline Neretve, poglavito u ljetnim mjesecima kada u neretvanske kanale koji služe za zalijevanje prodre more.

Riječ je o štetnoj pojavi koju uvjetuje manji dotok slatke vode koritom rijeke Neretve, pa se "klin" slane vode "rastegne" i preko granice, sve do Čapljine.

Zalijevanje takvom slanom vodom, osim što umanjuje prinose poljoprivrednih kultura, dugoročno dovodi i do zaslanjenja tla pa bi plodno tlo "neretvanske Kalifornije", ako se nešto značajno ne promijeni, moglo postati slana pustinja.

Međutim, nakon najave projekta "obrane od zaslanjenja", što je kapitalna investicija Hrvatskih voda u idućem razdoblju, neretvanski poljoprivrednici su odahnuli. Riječ je o projektu Hrvatskih voda vrijednom 528 milijuna kuna koji se odnosi na zaštitu od zaslanjenja tla i voda na području donje Neretve.

Osim što bi zaustavio prodor bočate – slane vode u Neretvu sustav će osigurati i dovoljne količine slatke vode za zalijevanje poljoprivrednih kultura. Sam projekt financira se iz europskih strukturnih fondova u iznosu od 85 posto, dok će se ostatak novca osigurati iz državnog proračuna.

Podsjetimo, aktivnosti na pripremi projekta započele su još 2007. godine, kada je izrađena studija navodnjavanja doline donje Neretve te uspostavljen sustavni stručni monitoring zaslanjenosti podzemnih i površinskih voda i tla.

image

Dolina Neretve sve je suša

Arhiv/Cropix

Sustav uključuje akumulacije s nezaslanjenom vodom koja će se upuštati u sustav navodnjavanja, čime će se ispirati već zaslanjeno tlo. Slatka voda će se putem crpne stanice, mikroakumulacije i tlačne distribucijske mreže dovesti do svake poljoprivredne parcele, što će omogućiti ispiranje soli iz gornjega površinskog sloja tla.

Mobilna pregrada

Kako doznajemo, provedba ovog projekta planirana je u dvije faze. Na potezu između Komina i Opuzena planirana je izgradnja ključnog infrastrukturnog objekta sustava – mobilne pregrade kao fizičke barijere koja za cilj ima spriječiti prodor zaslanjene vode uzvodno.

Sama mobilna pregrada je projektirana tako da u ljetnom razdoblju kada je dotok vode u Neretvi smanjen bude podignuta sprječavajući tako ulijevanje mora, dok bi u ostalom dijelu godine bila spuštena na dno korita rijeke, gdje bi ostala i u slučaju velikog vodenog vala.

Objekt se sastoji od armiranobetonskog temelja i pet čeličnih mobilnih segmenata, koji će spriječiti prodor zaslanjene vode u tok rijeke Neretve. Kako je predviđeno, uzvodno od pregrade će se formirati bazen "slatke" vode za navodnjavanje neretvanske poljoprivrede.

Za neometanu plovnost Neretve predviđena je izgradnja brodske predvodnice koja će moći propustiti brodove duge do 60 metara i široke dvanaest metara prema Opuzenu i Metkoviću, a za migraciju riba izgradit će se riblja staza.

Osim pregrade na rijeci Neretvi, projekt podrazumijeva i gradnju tlačne distributivne mreže za transport "slatke" vode u dužini od 116 kilometara kojom će se napajati 1887 hektara poljoprivrednih površina, što je "vjetar u leđa" neretvanskoj poljoprivredi.

image

Agronom Robert Doko nije pretjerano optimističan

Denis Jerković/Cropix

Vodonatapni kanal

– Voda koju danas koristimo za zalijevanje na pojedinim lokalitetima u dolini Neretve nije dobra zbog svoje slanoće – ističe agronom Robert Doko.

Čista voda koja će do poljoprivrednih parcela dotjecati kroz cjevovode preduvjet je za razvoj ovdašnje poljoprivredne proizvodnje, za intenzivniju proizvodnju već postojećih kultura, ali i izgradnju plastenika i staklenika i tunela. Tako će se otvoriti mogućnosti za intenzivnu proizvodnju postojećih poljoprivrednih kultura te sadnju novih – kaže Doko.

Naglašava da se u vodonatapni kanal upušta velika količina slatke vode, koja poboljšava kvalitetu vode za zalijevanje u donjem Poneretvlju. Dolina Neretve trenutačno proizvodi više od 100 tisuća tona različitog voća, povrća i mandarina, a proizvedene količine će biti i veće nakon što se izgradi sustav za navodnjavanje.

Bočata voda 'ubija' lubenice

Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali puno očekuju od navodnjavanja koje će im uvelike olakšati ionako težak posao na njivama. Zalijevanje slanom vodom značajno umanjuje prinose kupusnjača, lubenica te u konačnici i mandarina koji su jedino hrvatsko izvozno voće.

U uvjetima zalijevanja kvalitetnom vodom na jednom hektaru lubenica može se ubrati do 70 tona dok je na parcelama gdje je voda bočata urod značajno manji, najviše 50 tona.

22. srpanj 2022 12:42