manji urod, ali...Pitali smo Ministarstvo zašto je maslina stavljena na rep potreba za navodnjavanjem. Odgovaraju nam: Šteta, osim u ekstremnim situacijama, neće prelaziti 50%

Upit Masline Ministarstvu poljoprivrede:

Poštovana ministrice,

nakon što je Hina objavila vijest da u 9. mjesecu kreće novi natječaj za ulaganje u sustave navodnjavanja u kome će prednost imati sektor povrćarstva i voćarstva, ali (izrijekom se navodi) osim vinove loze i maslina, naš časopis Maslina je zasut reakcijama razočaranih maslinara.

Uskoro novi natječaj za ulaganje u sustave navodnjavanja, prednost će imati sektor voćarstva, osim vinove loze i maslina

Mislim da je potrebno odgovoriti im na dva pitanja:

Maslinari su, i to nakon ovako strašnog dugog vrućeg ljeta u kome su masline jedva žive i vode, koja bi im značila spas, nisu vidjele mjesecima, šokirani onim što su pročitali u najavi novog natječaja za ulaganje u sustave navodnjavanja.

Zbog čega je u najavljenom natječaju za ulaganje u sustave navodnjavanja maslina stavljena na kraj reda onih kojima treba pomoći, u kategoriju koju ne treba navodnjavati, kojoj voda zapravo ne treba?

Hrvatsko maslinarstvo je na vrhu svijeta po kvaliteti maslinova ulja, to je najtrofejnija poljoprivredna grana Hrvatske. Ono egzistira u Istri i Dalmaciji, koja je po svim podacima najsušniji dio Hrvatske. U tom suhom, najžednijem dijelu Hrvatske velikim trudom brojnih malih maslinara nastaje maslinovo ulje po svjetskim kriterijima zlata vrijedno. Moglo bi ga biti i više da ima vode, koliko-toliko. Odricanje od navodnjavanja maslina znači odustajanje od ikakve ambicije razvoja maslinarstva u Hrvatskoj.

Planira li država uopće navodnjavanjem pomoći maslinama i maslinarima? Kako? I kad?

Meri Šilović

glavna urednica Masline

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede RH:

Poštovana gospođo Šilović,

prijedlozi kriterija Natječaja za provedbu tipa operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" – ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu izrađeni su sukladno stručnim preporukama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede te su temeljem istog predložena prihvatljiva ulaganja u svim sektorima biljne proizvodnje, uključujući i sektor maslina.

Pri tome, predloženo je da ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu u sektorima voćarstva i povrćarstva (uključujući krumpir) prema kriterijima odabira ostvaruju veći broj bodova od ulaganja u navodnjavanje vinove loze, maslina i ostalih kultura. Dakle, ulaganja u navodnjavanje maslina su prihvatljiva i nisu isključena ili izostavljena, dapače, izrijekom se maslina i spominje kao kultura koja se boduje (istim brojem bodova kao i vinova loza).

Prema stručnjacima za biljnu proizvodnju, nedostatak vode u vegetacijskom periodu negativno djeluje na sve poljoprivredne kulture. Kod svih kultura šteta će se manifestirati kroz pad prinosa, odnosno uroda, pri čemu će kod povrćarskih kultura, odnosno krumpira, štete biti vrlo velike, od 50% do potpunog neuspjeha proizvodnje (0% urod).

U isto vrijeme, šteta kod višegodišnjih kultura (vinove loze, maslina) manifestirat će se također manjim urodom, međutim šteta, osim u ekstremnim situacijama, neće prelaziti 50% (npr. prema istraživanjima do 17% smanjenje uroda maslina na području Poreča).

Naime, povrtne kulture se značajno razlikuju od višegodišnjih vrsta kao što su vinova loza, odnosno maslina, u svojem vanjskom izgledu, odnosno njihov habitus je znatno manji, korijenov sustav također manje razvijen i nalazi se znatno pliće, čime su znatno osjetljivije na manjak vode.

Rajčicama treba voda

Nikola Vilić/Cropix

Istovremeno, njihove potrebe za vodom su vrlo velike. Primjerice, ukupne potrebe za vodom paprike su 600 do 1250 mm, a u uvjetima uzgoja Republike Hrvatske 530 do 630 mm. Istraživanja pokazuju da, primjerice, jedna biljka paprike u mjesecu kolovozu dnevno transpirira od 0,12 do 0,6 litara vode. Uz sklop od 40 000 do čak 130 000 biljaka paprike po ha na otvorenom dnevna potreba biljaka za vodom može iznositi čak do 78 000 litara dnevno po hektaru.

Slično je primjenjivo za gotovo sve povrćarske kulture. Udio vode koja se dodaje kroz sustave navodnjavanja u ukupnim potrebama uglavnom je veći od 50% u povrćarskoj proizvodnji. I ostale kulture, kao npr. krumpir, na manjak vode (sušu) reagiraju vrlo velikim smanjenjem prinosa – ekonomskom štetom za poljoprivrednike.

Kroz rad područnih službi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u 2022. praćen je utjecaj sustava navodnjavanja na krumpir na području Međimurske županije. Podaci pokazuju da će prinosi gomolja bez navodnjavanja biti dvostruko manji (15 – 17 t) od planiranih (očekivani prinosi 35 t/ha).

Maslina je poljoprivredna kultura Mediterana, a sama vrsta ima niz anatomskih prilagodbi i fizioloških mehanizama, najveće potrebe za vodom masline su od mjeseca travnja do rujna kada stvara cvjetove i plodove. Različiti autori navode da se godišnje potrebe masline za vodom kreću od 600 do 800 litara, a provedena su i istraživanja potreba za navodnjavanjem u uvjetima Republike Hrvatske.

Istraživanjima na području Istre utvrđeno je da tijekom vegetacije na području grada Pazina nedostaje 38 mm oborina (38 litara) za optimum, dok se na području grada Poreča nedostatak kreće od 64 litre u normalnoj godini do 83 litre u sušnim godinama. Navedeni nedostatak vode uzrokuje smanjenje prinosa od 13,5% (u normalnoj godini) do 17,1% u sušnoj godini.

Mirko Crnčević

U narednim tjednima Natječaj će biti objavljen na e-savjetovanju te pozivamo sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu sa svojim komentarima, sve pristigle primjedbe će biti analizirane. Ministarstvo poljoprivrede će osigurati ravnomjerni teritorijalni raspored sredstava za ulaganja u opremu za navodnjavanje.

Dodatno, prema podacima Hrvatskih voda, zaključno s kolovozom ove godine, u pripremi je ukupno 28 projekata javnih sustava navodnjavanja, s ukupnom predviđenom površinom navodnjavanja 20.678 ha i procijenjene vrijednosti od 2,7 milijardi kuna (s PDV-om).

Od toga su, prema spremnosti projektne dokumentacije, potpuno spremna četiri projekta ukupne vrijednosti od 315.425.000,00 kuna koja se predlažu za financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (Dalj (1. faza) i proširenje SN Gat – Osječko-baranjska županija, Prelog, Donji Kraljevec (1. faza) – Međimurska županija, Petrovija (1. faza) – Istarska županija), uz NPP Donja Neretva koji će se financirati kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, dok su preostali projekti u različitim fazama spremnosti projektne dokumentacije.

Ministarstvo poljoprivrede je tijelo nadležno za pitanja poljoprivredne politike kao i upravljačko tijelo za Program ruralnog razvoja, stoga potrebe s terena problematizira kroz izradu programskih dokumenata i natječaja. U okviru tipa operacije 4.3.1. "Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja" Programa ruralnog razvoja, jedinice područne (regionalne) samouprave su prihvatljivi korisnici na natječajima, dok tehničku potporu u pripremi i provedbi projekata javnog navodnjavanja provode uspješno Hrvatske vode sukladno članku 199. stavku 2. Zakona o vodama ("Narodne novine" br. 66/19 i 84/21), što uključuje i komisiono vođenje projekta sukladno ugovoru između korisnika i Hrvatskih voda. Do sada su objavljena tri natječaja za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja (operacija 4.3.1.), kojima je stavljeno na raspolaganje ukupno 852 milijuna kuna. Do sada je odobreno 666 milijuna kuna potpore za 17 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od 7 tisuća hektara, pri čemu je predviđeno priključivanje 555 poljoprivrednika.

S poštovanjem,

Ministarstvo poljoprivrede

Služba za informiranje