Na nedavno održanom Noćnjaku u Vodicama, mr. sc. Jakša Rošin, viši stručni savjetnik u splitskom Institutu za jadranske kulture govorio je o prilagodba hrvatskog maslinarstva klimatskim promjenama.
Kako smo i prije nekoliko dana svjedočili pravoj zimi usred proljeća, evo što je Rošin otkrio našem Anti Talijašu o štetama koje "podivljalo" vrijeme nanosi maslinama i maslinicima posljednjih godina.
Hoće li studen koja je zadnjih dana veljače pogodila Dalmaciju prouzročiti štete na maslinama, odnosno hoće li temperature ispod ništice na pragu proljeća negativno utjecati na ovogodišnji urod?
- Sama činjenica da smo potkraj kalendarske zime imali temperature ispod ništice, ne znači da će sigurno doći do nastajanja šteta na maslini. Međutim, u nekim područjima, u kojima su u proteklom razdoblju niske temperature duže trajale, ipak je moguće očekivati štete na nasadima.
Nezahvalno je prognozirati štetne posljedice u maslinicima zbog hladnoća. Uz negativnu temperaturu, to ovisi i o brojnim drugim čimbenicima. Do sušenja kore masline može doći primjerice na temperaturi od minus dva, a može se dogoditi da stablo na minus šest stupnjeva ne pretrpi nikakvu štetu. Tek u svibnju prilikom cvjetanja maslina, moći će se znati je li i u kojoj mjeri hladnoća utjecala na ovogodišnji urod.
- Svjedoci smo da posljednjih pet godina vremenske neprilike i događaji vezani uz njih izazivaju sve veće štete u hrvatskim maslinicima. Od dugotrajnih sušnih razdoblja i požara kao njihovih posljedica, do niskih temperatura i jakih vjetrova. Direktne štete vremenskih neprilika su uništavanje stabala i cijelih nasada maslina te smanjenje uroda.
A indirektno to je smanjenje kvalitete ulja dobivenih preradom maslina, a time i smanjenom tržišnom cijenom vrijednosti tih proizvoda. U ovih pet godina zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ponajviše suše, hrvatskoj poljoprivredi nanesene su štete od oko tri milijarde kuna, a taj iznos je polovina svih isplaćenih potpora u poljoprivredi za to petogodišnje razdoblje.
Očekuju li nas i dalje klimatske promjene? Je li se i kakve vremenske neprilike mogu očekivati idućih godina?
U sljedećem razdoblju manjak vode u tlu i povišene temperature zraka bit će dva ključna problema koje će trebati kontrolirati za uspješan razvoj maslinarstva i poljoprivrede u cjelini. Ovakve klimatske promjene imat će i neke pozitivne učinke na poljoprivredu. Naime, proširit će se areal uzgoja određenih kultura i sorti i na neka područja na kojima takav uzgoj danas nije moguć. A trebat će biti pažljiv pri odabiru tih novih područja.
- Postoje dva smjera, koja se zapravo nadopunjuju - ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na klimatske promjene. Ova dva pojma su zapravo obrnuto proporcionalna. Veće ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem emisije stakleničkih plinova ili povećanjem kapaciteta apsorpcije ugljika tražit će manje adaptacije na klimatske promjene, i obratno. Na nama je da nađemo najbolji put.
Koliko je Republika Hrvatska uključena u rješavanje problema klimatskih promjena?
- Poznato je da je 2015. potpisan "Pariški sporazum o klimatskim promjenama u cilju ograničavanja globalnog zatopljenja na temperature ispod dva stupnja. RH je potpisala taj sporazum 2016., a lani je ratificiran i stupio je na snagu. Do sada je oko 200 država potpisalo sporazum, a 175 ih ga je ratificiralo.
Europska unija je usvojila strategiju za prilagodbu klimatskih promjena te obvezala članice za izradu nacionalnih strategija. Izrada hrvatske Strategije za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. i nacrta Akcijskog plana obavljena je preko projekta financiranog od IPA-e europskih fondova. U tim dokumentima, za poljoprivredu je određeno devet mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
To su provedba ogledno-istraživačkog programa prilagodbe, povećanje privatnog kapaciteta poljoprivrednog tla uz vodu, primjena konzervacijske obrade tla, uzgoj vrsta i sorti poljoprivrednih kultura koje su otpornije na klimatske promjene, izgradnja akumulacija za navodnjavanje, primjena navodnavanja, primjena antierozivnih mjera, obnova i izgradnja drenažnih sustava i osiguranje poljoprivredne proizvodnje od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama.
Predložen je plan financiranja koji u sljedećem petogodišnjem razdoblju predviđa ulaganja oko dvije milijarde kuna iz Europskog fonda za prilagodbu poljoprivrede, a time i maslinarstva, klimatskim promjenama. Sada je na nadležnim ministarstvima da dođe do implementacije ovih planiranih aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena - kaže magistar Jakša Rošin.