Maslinina muha (Bactrocera oleae) u Hrvatskoj je prisutna na svim područjima uzgoja masline i kao takva zauzima visoko mjesto na listi njezinih štetnika.
Štetnost maslinine muhe ovisi o vremenskim prilikama odnosno o klimatskim uvjetima. Ovu vegetacijsku godinu obilježile su ekstremno visoke temperature i suša što je rezultiralo jako niskim intenzitetom leta maslinine muhe.
Maslinina muha je tehnološki štetnik – isključivo napada plod. Duljina tijela iznosi 4 do 5 mm, uglavnom je žutosmeđe boje. S trbušne strane tijelo je smeđe, s leđne sive boje s tri uzdužne crte koje se doimaju ponekad poput točkica. Krila su prozirna i sjajna.
Ličinka maslinine muhe nema glavu i noge. Tijelo ličinke dugo je do 8 mm, valjkasto, a naprijed zašiljeno i bijele boje. Kukuljica maslinine muhe smeđa je, bačvastog oblika i dužine oko 4 mm.
U našim uvjetima maslinina muha najčešće prezimi u stadiju ličinke u plodu ili kukuljice u plodu ili u tlu. Njen razvoj ovisi o temperaturi, relativnoj vlazi zraka i prisutnosti plodova masline. Odrasli kukci na nekim područjima mogu opstati i tijekom zime.
Ovisno o području i vremenskim uvjetima odrasla maslinina muha može se javiti od sredine lipnja. Nakon određenog perioda ishrane i sazrijevanja ženke počinju polagati jaja u plodove masline.
Iz jaja se razvijaju ličinke, a nakon završenog razvoja slijedi vrijeme kukuljenja i nakon toga pojava nove generacije odraslih.
U našim uvjetima maslinina muha daje tri generacije. Prva generacija javlja se u lipnju ili srpnju, a ostale dvije često se preklapaju i prisutne su u maslinicima od kolovoza do prosinca.
Ženka maslinine muhe leglicom ulaže jaje u plod masline. U plodu masline možemo pronaći samo jednu ličinku. Jedna ženka može odložiti do 300 jaja. Na plodnost ženki utječe relativna vlaga zraka. U uvjetima visokih temperatura i niske vlage zraka u lipnju i srpnju može izostati šteta od maslinine muhe.
U vrijeme zriobe maslina česte obilne kiše i visoka relativna vlaga zraka pogoduju razvoju treće generacija maslinine muhe. Posljedica njihova napada plodovi su „crvljivi“.
U ranim razvojnim stadijima zaraženi plodovi mijenjaju boju i otpadaju.
Napad druge i treće generacije maslinine muhe mijenja organoleptička svojstva ulja tj. dolazi do povećanja nepoželjnih slobodnih masnih kiselina.
Praćenje maslinine muhe provodi se vizualnim i olfaktornim atraktantima (mamci). Vizualni atraktanti su žute ljepljive ploče, nisu selektivne i služe za praćenje mužjaka i ženki maslinine muhe.
U olfaktorne atraktante ubrajamo seksualne mamce u obliku feromona i hranidbene atraktante. Feromonski mamci privlače samo mužjake maslinine muhe što znači da su selektivni.
Praćenje leta muhe i odlaganje jaja može se pratiti i pregledom plodova (10% plodova sa stabla masline). Na napadnutim plodovima mogu se uočiti ubodi u obliku zareza, a otvaranjem ploda na mjestu uboda može se uočiti jaje ili ličinka.
Danas se maslinina muha najčešće suzbija konvencionalnom metodom prskanja cijele krošnje više puta u sezoni (ovisno o temperaturi, vlažnosti zraka i letu muhe u toj godini).
Tretiranje treba provesti kvalitetno i to tako da se dovoljnom količinom tekućine i insekticida zahvate sva rodna stabla i rodni dijelovi.
Prva generacija maslinine muhe suzbija se početkom srpnja, a ostale sredinom rujna te početkom i sredinom listopada.
Sve je veća potražnja za ekološki proizvedenim maslinovim uljem. Takav proizvod na tržištu razvijenih europskih zemalja postiže znatno veću cijenu, stoga se uz konvencionalnu metodu zaštite, danas sve više koriste ekološki prihvatljivije metode suzbijanja maslinine muhe.
One podrazumijevaju primjenu fizikalnih i biotehničkih metoda. Stoga je u svrhu zaštite masline najviše istraživana metoda „Attract and kill“ (namami i uništi), tj. primjena vizualnih atraktanata s biocidom-ljepilom i lovki s atraktantima (McPhail, žuta posuda) i dozvoljenim insekticidom. Postavljeni mamci privlače odrasle muhe koje zbog kontakta s insekticidom ugibaju.
Savjetodavna služba