Kako sačuvati naša zemljišta, kako sačuvati maslinik od požara, kako prevenirati, pitanja smo postavili struci, Damiru Jukiću Bračulju, stručnom suradniku za uzgajanje šuma u Upravi šuma podružnica Split
Iako se ljudi počesto pitaju što država i njezine službe rade na zaštiti naših zemljišta, maslinika, oranica, ne bi bilo zgoreg porazmisliti koliko toga mi sami možemo napraviti da bi sustav još djelotvornije funkcionirao. Jer samo u sinergiji dolazi do stvaranja konkretnog rezultata. Evo nam i ovoljetnog primjera, nadnaravno visoke temperature, ogromne suše, žedna zemlja, suho raslinje, slabe i nikakve kiše, niz je to problema koji požarima daju dodatnu snagu. A gdje on stigne nastaje katastrofa koja se godinama nakon toga pokušava sanirati. Zato dolazimo do spoznaje kako odgovornost leži i na svakome od nas.
Pa za početak uredimo naše maslinike, naše zapuštene parcele. Uhvatimo alat u ruke i krenimo u akciju, uvijek vođeni razmišljanjem kako uređeno zemljište požaru stvara problem. Kako sačuvati naša zemljišta, kako sačuvati maslinik od požara, kako prevenirati, pitanja smo postavili struci, Damiru Jukiću Bračulju, stručnom suradniku za uzgajanje šuma u Upravi šuma podružnica Split.
– Na našem području veće kiše nije bilo mjesecima, ono malo lokalnih pljuskova nije moglo zadovoljiti potrebe žedne zemlje. Kada se tome pridodaju visoke temperature od 35 do 40 u hladu, čak od 50 do 60 na suncu, dolazi do problema koji su nam svako ljeto sve veći i intenzivniji. Kako prevenirati? Svakako bi bilo dobro da svaki vlasnik maslinika pokuša napraviti pojas između svoje čestice i državnog zemljišta. Osiguravajuću zonu koja otežava prolaznost i širenje vatre. U Hrvatskim šumama prakticiramo širinu do 15 metara, i smatramo kako bi bilo idealno kada bi svi ljudi mogli oko svojih parcela napraviti takvu zonu. Naravno pričamo o privatnom zemljištu, sve radnje koje bi se eventualno provele po državnom mogu se odraditi isključivo uz suglasnost Hrvatskih šuma. Što ovim potezom dobivamo? Sigurnosni pojas kao zaštitu od daljnjeg širenja vatre. Moramo povesti računa i o tome da se osiguravajućom zonom omogućuje lakši dolazak vatrogasnih vozila, ljudi i tehnike. Na takav način može se djelotvornije i sigurnije braniti neopožareno područje. Samim tim i privatne čestice, maslinike, vinograde... – veli stručnjak Hrvatskih šuma.
Trimer je osnovna alatka kojom se ovaj postupak lako može provesti. Postupkom stvaranja pojasa skida se biljni pokrov, kao što rade i djelatnici Hrvatskih šuma, uništava se nepoželjno raslinje, provodi malčiranje strojevima, traktorima, sitnilicama, ili ručnim trimerima. Uklanjanju se sve potencijalne smetnje s ciljem stvaranja umjetne barijere. Postiže se mehanizam lakše borbe s eventualnim požarima.
Obnovite suhozide
– Idealno bi bilo kada bi svi ljudi oko svojih maslinika ili poljoprivrednih površina napravili takav zahvat. I još bi bilo bolje kada bi obnovili stare suhozide u gabaritu nekadašnjih dimenzija. Zajednički puno toga možemo preventivno napraviti. Puno bi i nama i društvu općenito pomoglo kada bi vlasnici uredili svoje rubne prostore na privatnim posjedima. Isto tako bismo pozdravili svaku inicijativu na neuređenim parcelama koje često imaju nekoliko vlasnika, što je golem problem i to ne samo u administrativnom smislu. Zapušteni maslinici, vinogradi, parcele pune lako gorivog materijala su "poslastica" za vatru. Na takvim zapuštenim lokalitetima požar dobiva još veću snagu. Zato apeliramo na vlasnike da srede svoja zapuštena zemljišta, jer kada požar zahvati neki prostor on guta sve pred sobom. Svima donosi štetu koja se nakon toga desetljećima sanira. Koliko god mi na državnom zemljištu provodili uzgojne i zaštitne mjere, pred takvim zapuštenim, a privatnim lokalitetima smo nemoćni. Zato nam je svaka pomoć dobrodošla – vele u Hrvatskim šumama.
Jer požar staje tamo gdje je zemljište uređeno. Primjer imamo u Žrnovnici pokraj Splita koja je prije nekoliko godina bila u epicentru strašne vatrene stihije. I dandanas opožarenim terenom dominira kućica na terasastoj padini koja je preživjela strahotu. Kako? Tako što je vlasnik te lokacije posvetio brigu svojoj parceli, s nje je eliminirao sve trulo, suho, lako plamtljivo. Kućica na zelenoj površini u okolišu koji je preživio katastrofu postala je simbol i primjer koji pokazuje kako se čovjek može suprotstaviti vatrenoj stihiji.
– S dobrim gospodarenjem imali bismo puno manje incidentnih situacija. Požar je takav, on je svoj gazda, on ne zna čitati, on ne vidi granice između državnog i privatnog. On samo ruši sve pred sobom. Svakako apeliramo na vlasnike da krenu u sređivanje svojih posjeda, micanje opasnih gorivih tvari. Upravo su nam takve zapuštene poljoprivredne površine, najčešće nekadašnji maslinici i vinogradi, mjesta na kojima se događaju velike buktinje. Zajedno smo jači u prevenciji katastrofa – veli Jukić Bračulj.
Prevenirajmo, krenimo u radove, uklonimo nepoželjne biljne vrste nalik šmriki koja se nesmiljeno, invazivno širi mediteranskim područjem. Jer kada bi ljudi reagirali na vrijeme, tada bi se požar, kako kažu šumari, kantom vode u početku mogao zaustaviti. Zato iz Hrvatskih šuma apeliraju na ljude, educiraju, napominju da na svako primjećivanje dima, plamena odmah alarmiraju nadležne službe.
– Mi imamo uspostavljenu motriteljsko-dojavnu službu, ophodare i kamere, ali uz pomoć ljudi smo još jači. Apeliramo da odmah alarmiraju, zovu dežurne službe, ta nam je reakcija jako bitna. I sami puno truda ulažemo u protupožarnu zaštitu. Naš je princip rada izrada protupožarnih planova na čijem se temelju radi plan za protupožarnu sezonu. Svake godine prosječno izgradimo 25 kilometara protupožarnih prometnica, održavamo i do sada uređenih 60 kilometara. Pored toga, radimo i šumsko-uzgojne radove na površinama većim od 500 hektara godišnje, educiramo i putem medijske promidžbe... Ali u svemu bitni su nam ljudi, svi vi, i brza povratna reakcija. Zajedno smo jači! A kako kaže i naša medijska poruka, samo spriječeni požar je onaj koji je ugašen na vrijeme – vele iz Hrvatskih šuma.