Glavna priča u kuloarima među maslinarima na nedavno održanom "Noćnjaku" u Vodicama bila je zakasnjela zima i velike štete od leda koji je krajem veljače poharao maslinike duž cijele obale.
Okupili su se oko znalca iz Savjetodavne službe mr. sc. Stanislava Štambuka pa razmjenjuju informacije i traže savjete. Ivica Miljak, vlasnik uljara "Bilaja" u Marini kod Trogira, najvećih hrvatskih uljara, zdvojno će čim je stigao:
"Led, kiša, katastrofa! U cijeloj općina Marina, znači i u Rogoznici, Zečevu, Ražnju, Sevidu, Gustirni, Vrsinama, Primoštenu, i u Zagori, zaleđu cijelog ovog prostora, ove je godine ajme. Kad su bili ovi snjegovi krajem veljače i početkom ožujka, masline su bile u soku, bila je i ledena kiša i 90 posto lista je otpalo. Ova će godina u marinskoj općini biti jako, jako loša. Kažu naši didovi da je zadnji put ovako bilo 1957. godine. Po meni, šteta je katastrofalna, to nisu sporadični slučajevi, nego opća pojava na marinskom području."
Dodaje kako je rijetko gdje u marinskim maslinicima došlo do puknuća kore na stablima, samo 10 posto šteta je takve vrste, ali je od leda s brojnih oblica otpalo lišće.
"I sad će se maslina dati u obnovu lista, a ne u rađanje ploda, ona mora najprije sebe obnoviti i spasiti, dakle, ništa od roda ove godine."
Stigao je i maslinar iz Sevida pa na mobitelu pokazuje slike. Od iznenadne zime na njegovoj su maslini pukle grane.
Mr. sc. Stanislav Štambuk referirao je o stanju:
"Štete su, javili su mi maslinari, velike od Dubrovnika do Zadra. Puno je toga stradalo u Solinu, Mravincima, Žrnovnici, omiškom zaleđu, Kaštelima, Marini, na Hvaru... Obišao sam Hvar i utvrdio da je na otoku zbog niskih temperatura 27. i 28. veljače došlo do primjetnih oštećenja na maslini.
Velika je greška bila u tome što ljudi nisu htjeli slušati struku, što su požurili s rezidbom prije vremena, i one masline koje su bile orezane prije nastradale su, za razliku od neorezanih. Druga je greška bila što su kasno gnojili, u studenom i prosincu. Trebali su gnojiti krajem ljeta, nakon berbe. Uz onu vlagu i toplinu prije ove polarne hladnoće, taj je gnoj potaknuo sokove i došlo je do oštećenja na maslini. Na Hvaru je na dva lokaliteta, u Vrisniku i u Svirču, došlo do pucanja grana uzdužno i bilo je čak oštećenja na debljim granama."
Što sada učiniti, zapitali su ga okupljeni maslinari.
"Savjet je da se malo pričeka, pa da se za pet, šest, deset dana oštećeni dio maslina počne uklanjati. Na debelim granama, gdje se kora raspukla, oštrim nožem treba dobro izgladiti sve do zdravog dijela, pa malo premazati sredstvima na bazi bakra, modrom galicom, cuprablauom ili slično, i onda premazati voćarskim voskom. Ako se više od 60 posto kore raspuknulo, onda nema spasa grani, treba je odrezati, ali ako se raspuknulo manje uzdužno, onda se to još da spasiti", savjetovao je Štambuk.
A što učiniti ako kora nije pukla, nego je otpalo lišće?
"Tu treba maslini dati jedino malo dušika da vegetacija krene što prije i što bolje. Dakle, maslini u tom slučaju treba pomoći ureom, da je potaknemo da krene s novim izbojima."
Jakšine masline odoljele ledu
Sve ovo slušao je poznati hvarski maslinar Jakša Grgičević pa će:
"Meni u Vrisniku na Hvaru nije smrzlo ništa! Imam 1500 maslina i sve odlično izgledaju. Zašto? Ja poslije berbe nisam nikako ulazio u maslinik, niti sam gnojio, niti sam čistio, rezao. Masline do mojih u Vrisniku ostale su bez lišća, a moje su ne mogu biti ljepše. Po meni, nema rezidbe poslije berbe, nego tek kad završi zima. Dugo se bavim maslinama, rode mi uvijek, imam ekstra dobar urod uvijek, evo na Noćnjaku sam dobio pet zlatnih medalja. Zadnji put sam gnojio masline u rujnu, i to čak jako, jako malo. Ja nisam nikad, baš nikad bacio gnoj prije kraja ožujka, početka travnja, kad znam da više neće doći zima i kasnije, kad maslina počne cvjetati, gnojim preko lišća svojom otopinom koprive, buhača i drugih stvari. Ako ne gnojiš maslinu u siječnju, veljači i ožujku, uvijek je možeš pognojiti. I tek sada ću u rezidbu."