StoryEditor

mudrost i spokojKako je maslina odbila biti kralj drveća: donosimo reportažu iz drevnog franjevačkog samostana u Splitu

Piše Meri Šilović
7. lipnja 2022. - 07:50

Prohladno zimsko predvečerje u Splitu, škura siječanjska bura, doba je od korone. Malo koga je bilo oko Hajdukova stadiona u Poljudu. A preko puta lijepe školjke od stadiona prema moru drevni franjevački samostan i još starija crkva Gospe od Poljuda. Tu nas je usprkos koroni, i zimi, i visokim godinama i krhkom zdravlju čekao domaćin dr. fra Bernardin Škunca.

Došli smo na priču o maslini, čiji je fra Bernardin veliki poštovatelj.

Mili Bratinčević, uspješni kaštelanski maslinar i voditelj službe u Upravi za otoke, prijatelj fra Škunce vodi me kroz stari klaustar samostana. Pa ćemo po kamenim pločama izglancanima kroz stoljeća tisućama koraka. Među njima na podu stari grobovi.

Kaže mi kasnije domaćin: „Tu je i grob obitelji oca hrvatske književnosti Marka Marulića. Svi njegovi su ovdje pokopani, jedino je Marulov grob u crkvi svetog Frane na Rivi.“

Ugodna je priča s franjevcem Robertom Bernardinom Škuncom. Puno znanja, puno predanog rada i godina ovog franjevca zrače mudrost i spokoj.

Fra Bernardin, rođen na Pagu, nedaleko od drevnih maslinika na Lunu, ima poseban odnos prema maslinama i često je u masliniku oko samostana.

- Bio je i u mom masliniku u Gajinama u Kaštelima, a poveo sam ga i do naše milenijske kaštelanske masline. Zaplakao je kad ju je vidio jer ga je podsjetila na njegove lunske masline – veli Milivoj Bratinčević.

- Ja sam iz Novalje, a moja majka je s onih strana prema Lunu – kaže fra Bernardin.

- Novalja je imala svoje stanove, kante, ograđene prostore gdje su se sadile masline i gdje su se uzgajale ovce. Tako smo dolazili u dodir s Lunom, a i rodbinski se to kasnije povezivalo. Dakle, veza sa Lunom je bila vrlo bliska. Novalja je bila veće mjesto, mi smo za njih bili kao neki mali grad, a oni su za nas bili uzorni čuvari prirode, silno vrijedni ljudi, graditelji suhozida i putova kao da su to studirali negdje. To je ta ruralna arhitektura, na cijelom otoku su po tome najpoznatiji baš Lunjani. Čini se da su oni nekad davno došli s velebitskih pustara i valjda su se tamo borili sa životom, navikli s kamenom raditi, boriti se s burom, a na Lun kad su došli nastavili su to na svoj način i ostavili su traga do dana današnjega.

A onda smo počeli razgovarati o fascinantnim lunjskim maslinicima na Pagu, bajkovitom prostoru prastarih šuma maslina. Fra Bernardin donosi izvanrednu monografiju Andriane Škunca „Biblijski vrt Sveta zemlja lunjskih maslina“.

- Kad uđete u lunjske maslinike, kao da ste ušli u neki drugi svijet. Andrijana je moj daljnji rod, a inače je poznata pjesnikinja, književnica, odlično je to riječju i fotografijom ispričala. Lunjske masline su fascinantne, ali čudesna je i ona stara maslina u Kaštelima i ona u Zastražišću na Hvaru, o kojoj je pjesnikinja Marica Buratović lijepo pisala… Ja vam o maslinama sigurno neću ništa novo reći, ali ću reći na svoj način. A prva misao koja mi dolazi na pamet je hranjivost masline. Maslina nije samo sok, njezino ulje, ona je hrana, ona je od davnine prepoznata upravo kao hrana. Ona je dakle više od začina, ona je bogatstvo, prožima hranu i daje joj dimenziju kvalitete posebne vrste. Ona je od davnina postala i više od toga, ona je postala ljekovita biljka. No što je znakovito? Hranidbenost, ljekovitost je poticalo i rad oko maslina, a taj rad, to drugovanje s maslinom je povezalo ljude s tim čudesnim stablom i stvorilo drugovanje među tim ljudima, koje sve više u našim krajevima raste i potiče ono što maslina u sebi nosi. I nastala su, govorim sad već i o našim modernim vremenima, društva, pa i vaš list Maslina bilježi taj segment i zapravo je nastao iz te činjenice. Ali ona nosi ne samo hranidbenost i ljekovitost, nego i veliku simboliku.

image

Masline u Lunu

Luka Gerlanc/Cropix

- A kakav je biblijski govor o maslini?

- Čudesan. Više od tisuću puta spominje se maslina u Bibliji. Možete misliti koje sve značenje ima i u kojim sve oblicima se spominje. Maslina je, prema biblijskom poimanju, a i prema našem općem ljudskom doživljavanju vječno stablo. Ona simbolički govori o vječnom trajanju. To njezino ulje simbolički govori o nečem vječnom što nam dolazi preko masline. Biblija prepoznaje simboličku vrijednost masline i ona je stavlja u obred. Kraljevi i svi visoki službenici se pomazuju maslinovim uljem ulazeći u vlast, u čast. Nije to simbolički kao što se to danas izražava, nije to samo dotaknuti uljem nego politi glavu uljem. To se nekad cijedilo, kaže se na jednom mjestu „na bradu, bradu Aronovu, na skute haljina njegovih“. I tako su kraljevi i drugi obredni službenici primali obredno pomazanje preko maslinova ulja. Ono nosi simboliku mira, pomirbe, maslina kao takva je zapravo pomirbeno stablo, preko masline se to događa. Kako će Noa saznati da je završio potop? Dolazi golubica s maslinovom grančicom u kljunu. Taj dolazak golubice s maslinovom grančicom je simbol između Boga i čovjeka: evo ti maslina – znak da smo sada u miru, da smo pomireni, da moramo surađivati, da moramo živjeti u zajedništvu. To je vrlo duboka simbolika.

- Čula sam da ima priča kako maslina nije htjela biti kraljica…

- Istina. Postoji jedna simpatična priča u Bibliji kad su u jednoj zgodi suci razmišljali koga će za kralja, onda je jedan od njih, koji je kasnije postao kralj, a prije nego su ga izabrali za kralja, ispričao jednu priču o stablima i biljkama koje među sobom žele imenovati kralja. Evo kako o tome govori Biblija: „Kada su to dojavili Jonatanu koji je imao postati kralj, ode on, stade na vrh gore i povika im na sav glas: Čujte me uglednici, tako vas čuo Bog, jednom se zaputila stabla do pomažu kralja koji će vladati nad njima“, a navode se: smokva, loza, glog. Znakovito je da su se stabla prvo obratila maslini. Rekoše maslini: budi nam kralj. A što je maslina odgovorila? Maslina im kaže: „Zar da se svoga ulja odreknem, što je na čast bozima i ljudima, da bih vladala nad drugim drvećem?!“ (Suci, 9, 7-7-15). Pouka je veličanstvena! Maslina se u biblijskom smislu smatra poniznim stablom, ne uznositim stablom, ona želi služiti svima. Maslina želi biti na korist svima. A ne želi postati kraljem jer kraljevi postanu oholi, pa izgube poniznost i služe samo svojem krugu. Vrlo je znakovit govor o maslini u biblijskom smislu riječi.

- Maslina je jednako važna i u Starom i u Novom zavjetu?

- Maslinovo ulje je iz Starozavjetne obredne funkcije simboličku ulogu nastavilo i razvilo vrlo duboko. Zašto je to prešlo u Novi zavjet? Ne samo zato što je to u Starom zavjetu, nego i zato što je maslina simbol mira, simbol blagosti i u tom smislu simbol Duha Svetoga, Duha pomazanja. Dakle, mazanjem maslinovim uljem zapravo Duh Sveti silazi na određene kandidate u primanju sakramenta. Maslinovo ulje postaje simbolička pratnja dijeljenja sakramenata od krštenja do bolesničkog pomazanja, pa i sakrament svećeničkog i biskupskog reda obavlja se pomazanjem maslinovim uljem. To se primjenjuje ne samo na osobe nego i na predmete, pa se, na primjer, njime obavlja posveta oltara kad se napravi nova crkva. Obavlja se posebni obred u kojemu se s jako puno maslinova ulja pomazuje novi oltar, čime oltar postaje središnje mjesto u crkvi za slavljenje mise, odnosno sakramenta euharistije.

Beskrajne su priče o maslini i mogli smo još dugo o njoj, ali korona je i zima i već kasna večer …

Fra Bernardin nas je ispratio, govoreći i dalje o ljepoti masline.

image

Fra Bernardin Škunca u masliniku franjevačkog samostana u Poljudu

Milivoj Bratinčević

- Maslina ima i jednu posebnu estetsku vrijednost. Maslina je jedno od najopjevanijih stabala, ima jednu posebnu ljepotu i veliko je nadahnuće umjetnicima. U svojim nepravilnostima maslina stvara čudesne zavijutke i njezino tkanje nadilazi 'pravila' drugih stabala. Kad gledamo, primjerice, stare masline, to stablo zadivljuje svojim čvorovima, kvrgama, izbočinama, napose pri svom dnu. A svojim snažnim žilama – već na samoj površini zemlje – maslina stvara forme koje doista nadahnjuju pjesnika. Ona je po sebi u nekom smislu skulptura slobodnog izraza. Čak i kad se u kojem dijelu raspada, ona postaje čipka. Ta njezina skulpturalnost dolazi od njezine igre s vjetrom. Dakle ona nije protiv vjetra, ona se igra s vjetrom, ona se igra s kamenom, igra s atmosferskim prilikama i neprilikama, ona se igra i s ljudima i to ima zaista čudesne dimenzije i s pravom je u Bibliji stavljeno pitanje stabala njoj prvoj hoće li im biti kraljica. To je kao neka mudrost svijeta, tisućama godina traje ta spoznaja o maslini, a ima viših od nje, možda na prvi pogled i ljepših, ali ona je nešto posebno. Ta njezina ljepota je kompozicija mnogih elemenata koji se tu spajaju. I naglasio bih: maslina postaje mjestom prijateljstva, dakle maslina je stablo koje doista u sebi nosi jednu poruku mira i čini se da nam to naizgled jednostavno stablo postaje poruka zauvijek i to neprestano traje. Zato mene veseli to što vi radite list Maslinu, na njegovanju tih društava, natjecanja, drugovanja ljudi oko masline, to je sjajno. Jer maslina je poruka oduvijek i zauvijek.

Kaštelanski zaljev – zaljev velikih franjevaca

Brojne su knjige i znanstveni radovi koje je fra Bernardin Škunca napisao i uredio, sudjelovao na znanstvenim simpozijima, svojim pastoralnim, znanstvenim, socijalnim i kulturnim radom zadužio je širu društvenu zajednicu, pa mu je ove godine Grad Kaštela dodijelio naslov 'počasnog građanina grada Kaštela'.

A zašto baš Kaštela? U nekoliko posljednjih desetljeća fra Bernardin Škunca angažirao se posebno na vrednovanju djela i života nekoliko poznatih Kaštelana. On duže od desetljeća radi na postupku proglašenja blaženim i svetim fra Ivana Perana, rođenog u Kaštel Starom. Postupak je 2021. završen i predan Kongregaciji za proglašenje blaženih i svetih u Rim.

Pokrenuo je i organizirao čitav niz akcija koje su fra Bernardina (Luku) Sokola, rođenog u Kaštel Sućurcu 1888. godine i njegov glazbeni rad izvukle iz tišine i ponovno mu dale zasluženo mjesto među hrvatskim glazbenicima. Priredio je i knjigu o Kaštelaninu fra Fulgenciju Carevu iz Kaštel Gomilice, nadbiskupu skopskom i biskupu hvarsko-bračko-viškom.

- Ja sam se nekim slučajem bavio temeljito s tri velika Kaštelanina franjevca. I volim reći da imamo zaljev svetaca, to je Bokokotorski zaljev, dolinu kardinala u Krašiću, a Kaštelanski zaljev je zaljev velikih franjevaca.

*** Napomena: tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Masline iz ožujka 2022. godine

03. listopad 2022 23:14