narušena ravnotežaDr. Ivica Vlatković: Hrvatsko maslinarstvo trpi velike štete zbog loših temelja. Treba saditi sjemenjake!

Ova godina nas je podučila da su se nade još jednom izjalovile i da se suša nastavlja dalje. Hrvatsko maslinarstvo trpi velike štete zbog loših temelja na kojima je posađeno i nasađeno.

Joško Kolega, jedan izniman znalac maslinarstva i moj dragi učitelj, davno mi je rekao, pokazujući mi jedan članak poznatog agronoma pokojnog Živka Gatina koji je preporodio dolinu Neretve agrumima, da nema podloge do sjemenjaka. Uz to što je bio vrstan agronom, Živko Gatin bio je i prvi fotoreporter Slobodne Dalmacije, s brojnim fotografijama koje su obilježile prošla vremena Dalmacije i Splita.

Sjećam se naslova članka koji mi je Joško pokazao: "Treba saditi na podlogama sjemenjaka." U tom kratkom članku je Gatin nabrojio sve prednosti rasta voćaka, pa i masline, na tim podlogama.

Korijenov sustav na tim podlogama je dublji, kvalitetniji i stvara simbiozu s arbuskularnim mikorizama (gljivicama) koje pomažu u prehranjivanju maslina. Mikorize pomažu korijenu masline usvajanje nutritijenata iz zemlje i čine je zdravijom, čvršćom i dugovječnijom. Upravo te mikorize pomažu da se lakše ispuni Leibigov zakon minimuma, kako bi maslina došla do svih važnih makro i mikroelemenata.

Maslina iz atmosfere uzima CO2 koji je neophodan u procesima fotosinteze i stvaranja ugljikohidrata. Arbuskularne mikorize od masline preko njezina korijena dobivaju ugljikove spojeve, bez kojih ne bi mogle opstati. Ta uzajamna sinergija u toj simbiozi pomaže da korijen masline hrani mikorize, a one hrane korijen masline, što omogućava njezin rast, razvoj i plodonošenje, uz očuvanje njezina zdravlja.

Tu simbiozu često narušava sam čovjek svojim neznanjem i nepromišljenim postupcima u korištenju herbicida, pretjerane gnojidbe, rezidbe i zaštitnih sredstava.

Zato one samonikle i opstaju u prirodi i razmnožavaju se bez utjecaja čovjeka, jer je davno sve posloženo u prirodnim procesima. Te podloge od sjemenjaka, samonikle masline (generativne podloge) bolje su za masline jer na njima bolje podnose sušu. One nakon nekoliko godina od sadnje na skeletoidnim tlima mogu izdržavati sušna razdoblja, ali i udare bure i juga koji ih neće iščupati ili izvrnuti.

Nažalost, većina sadnje i sadnica u hrvatskome maslinarstvu je na vegetativno uzgojenim podlogama razmnoženim sistemom reznica. Takve podloge su slabije i "ovisnice" su o maslinaru.

Zbog stvaranja plitkoga korijenova sustava buduća stabla ovisna su o vodi. Kad se krošnja razvije, takva stabla podložna su lakšem izvrtanju i čupanju na mjestima jačeg udara vjetra. Zbog plitkoga korijenja, posebno tamo gdje su sađena bez stručnog nadzora i plićim tlima, slabije se razvijaju i sklona su neredovitoj rodnosti upravo zbog osjetljivosti na sušu. U korijenu ne razvijaju simbiozu s mikorizama kao sjemenjaci.

Te podloge je brže i jednostavnije proizvesti, jeftinije su i zato su nas preplavile. U sušama i na udaru proljetnog mraza, kao što je bilo ove godine, one nemaju šanse, a to se najbolje vidi u ovoj vegetacijskoj godini. Godina kao što je ova, po prognozi meteorologa, bit će prije redovita pojava nego iznimka.