StoryEditor
SvijetKljučni dani

Amerika bi mogla stradati još gore od Italije: letargična i ignorantska, krizi je pristupila ležernije od svih očekivanja. A to bi mogli skupo platiti

Piše A.B.K.
31. ožujka 2020. - 00:07
Mandel Ngan/AFP

Stanje s koronavirusom u SAD-u sluti na katastrofu puno većih razmjera od one koju upravo gledamo u Italiji. Trumpova Amerika trenutno je najveće žarište zaraze u svijetu, prema najnovijim podacima broj oboljelih premašio je 164.000, a od početka pandemije pogrebnici su ukopali i kremirali više od 3.000 mrtvih.

Samo u dva zadnja dana zarazilo se preko 37 tisuća ljudi. Brojke se munjevito mijenjaju iz sata u sat.

Najgore je stanje u New Yorku gdje trenutno ima više od 67.000 zaraženih, a u poznatom Central Parku podiže se poljska bolnica. Grad veličine dvije i pol Hrvatske sablasno je pust, deset milijuna ljudi povuklo se u svoje domove. 

- Uskoro će gotovo svi u SAD-u poznavati nekoga tko je zaražen. Poput Drugog svjetskog rata ili napada 11. rujna, ova se pandemija već urezala u psihu nacije – piše američki The Atlantic  

Iako je prošli tjedan šokirao cijeli svijet najavivši da će već do Uskrsa deblokirati američku ekonomiju zato što „gospodarstvo nije osmišljeno da bi nepomično stajalo“, galopirajuće brojke trgle su i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Odlučio je ipak reterirati i produžiti uredbu o društvenom distanciranju još za mjesec dana.  

Bogata, moćna i razvijena Amerika u teoriji se trebala najbolje nositi sa zarazom, međutim u praksi su pali na ispitu.

Zašto? Ne zato što se nisu znali nositi s bolešću, nego zato što je Bijeloj kući  ekonomija bila važnija od sprječavanja širenja zaraze. Na Globalnom indeksu zdravstvene sigurnosti, izvješću koje procjenjuje spremnost svake zemlje za pandemiju, Sjedinjene Države imaju ocjenu 83,5, što je najviša ocjena na svijetu. 

No, unatoč tome Covid-19 su dočekali nepripremljeni. Dok se virus širio Azijom i Europom, umjesto da žuri u akciju, Amerika je mirno sjedila. Bez pravih smjernica, letargična, nekoordinirana i zaslijepljena Amerika pristupila je koronavirusnoj krizi ležernije nego što je itko očekivao.  

U ključnom mjesecu, kad se broj zaraženih u SAD-u popeo na desetke tisuća, samo su stotine građana bile testirane. Fijasko s testiranjem izvorni je grijeh američkog neuspjeha s pandemijom i propust koji je potkopao sve ostale protumjere. Da je nacija na vrijeme uvela socijalnu distancu i pratila širenje virusa, bolnice su mogle razraditi mjere i pripremiti odgovarajuće prostore, naručiti dodatne zalihe materijala i opreme, obučiti osoblje i odrediti koje će se ustanove baviti samo slučajevima koronavirusa.

image
Koronavirus u Sjedinjenim Američkim Državama

Na kritike opozicije i javnosti da ne čini ništa Trump je odgovarao kako je administracija "potpuno pripremljena i veličanstveno organizirana" za ovaj izazov, a da su kritike oporbenih demokrata nova podvala protiv njega, do izjave da "svatko tko želi test, može dobiti test", zbog čega su ga morali ispravljati vlastiti zdravstveni dužnosnici.  

Manje krevete po glavi nego u Italiji

Kakva bi katastrofa uskoro mogla uslijediti govori i podatak da SAD imaju manje bolničkih kreveta po glavi stanovnika nego Italija, a studija Imperial Collegea u Londonu prognozira da će bez odgovarajućih pandemijskih mjera svi kreveti biti popunjeni do kraja travnja. Do kraja lipnja najmanje 15 bolesnika s koronavirusom natjecati će se za svako mjesto na odjelu intenzivne njege. Prema njihovim projekcijama do kraja ljeta pandemija će izravno ubiti 2,2 milijuna Amerikanaca, ne računajući one koji umiru od srčanog udara, moždanog udara i nesreća jer bolnice neće moći brinuti o njima.
Oni koji nemaju zdravstveno osiguranje, a završe na liječenju i respiratoru iz bolnice će izaći s računom od 30 do 70 tisuća dolara.
Država osigurava starije od 65 godina, one koji zarađuju manje od 20 tisuća dolara, djecu i veterane.

Na zadnjoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući Trump je kazao da je njegova administracija u međuvremenu snizila svoje ranije procjene potencijalnih smrti u SAD-u od Covid-19 s 2,2 milijuna, te ocijenio kako bi, ukoliko SAD uspiju taj broj ograničiti između 100 i 200 tisuća, to značilo da je 'odrađen odličan posao'.

Iako je broj koji spominje Trump i dalje stravičan, da bi se na njemu ostalo, američki mediji navode kako se mora dogoditi nekoliko ključnih stvari. Pod hitno se mora ubrzati proizvodnju maski, rukavica i druge osobne zaštitne opreme. Ako zdravstveni radnici ne ostanu zdravi, ostale mjere neće uspjeti.

Prvi je prioritet, kaže Marc Lipsitch s Harvarda, testirati zdravstvene radnike i sve hospitalizirane pacijente te tako omogućiti gašenje vatre unutar bolnica. Tek kasnije, kad neposredna kriza bude usporena, može se krenuti u šire testiranje. Za takve mjere treba vremena tijekom kojeg će pandemija nadmašiti kapacitet zdravstvenog sistema ili usporiti na održivu razinu.

Ovaj tijek, a time i sudbina nacije, ovisi o trećoj potrebi, a to je socijalno distanciranje. Dosad nije bilo lako nagovoriti naciju da dobrovoljno ostane kod kuće, a bez jasnih smjernica Bijele kuće, gradonačelnici, guverneri i poslodavci bili su prisiljeni poduzeti vlastite korake. Neke su savezne države zabranile velike okupljanja ili zatvorile škole i restorane. 

Sada kad je voda došla do grla i Bijela je kuća počela apelirati na građane da izbjegavaju grupe veće od 10 ljudi, a one starije pozivaju da ostanu u domovima. “Što se više budete pridržavali naših mjera, brže će završiti ova noćna mora”, kazao je Trump, a više detalja o novoj fazi borbe protiv koronavirusa najavio je za utorak.

Koronavirus će sve promijeniti

Dosta se u javnosti priča i o web alatu Kinsa-e, zdravstvenoj mapi američkog proizvođača pametnih toplomjera. Na mapi se vidi tko ima temperaturu, odnosno koja su područja SAD-a intenzivnije prošarana. Neki na osnovu ove mape komentiraju da je u SAD-u najgore već prošlo, no čini se kako je ipak točnija konstatacija kako pametne toplomjere koristi najbogatiji dio populacije, dok su deseci milijuna ljudi koji žive na rubu sustava, nedetektirani. A upravo oni vrlo često rade s puno ljudi kojima, primjerice, poslužuju hranu.

“Ostale velike epidemije posljednjih desetljeća jedva da su dotaknule SAD (SARS, MERS, ebola) ili su imale blaže posljedice nego što se očekivalo (gripa H1N1 iz 2009. godine) ili su bile ograničene na specifične skupine ljudi (zika, HIV). Nasuprot tome, pandemija koronavirusa utječe na svakoga, mijenjajući svakodnevicu. Po tome je drukčija ne samo od bilo koje druge bolesti nego i od bilo kojeg drugog sustavnog izazova našeg vremena. Nakon napada 9/11 svijet se fokusirao na protuterorizam. Nakon Covida-19 pažnja se možda usmjeri na javno zdravstvo – navodi The Atlantic.

#SAD#DONALD TRUMP#KORONAVIRUS

Izdvojeno

25. svibanj 2020 05:16