StoryEditor
Biznisnajave

Pandemija je pogurala i neka praktična rješenja: U trgovinu ćemo uskoro bez novčanika i kartica

Piše Tihomir Rajčić
11. srpnja 2021. - 08:42

Trenutno prolazimo kroz najuzbudljivije razdoblje u povijesti financija jer je pred nama epohalna promjena koju je, dijelom, "pogurala" pandemija koronavirusa. Ovako je istraživački tim britanskog ekonomskog tjednika The Economist najavio bezgotovinsku budućnost koja bi trebala "pomesti" opipljivi euro, funtu, kineski yuan i sve druge valute i pretvoriti ih u sliku na zaslonu mobitela ili računala.

Facebook i J.P. Morgan

Iako to na prvi pogled nije sasvim očito, takva budućnost je već počela.

Naime, zbog pandemije koronavirusa digitalno plaćanje je uhvatilo maha jer puno ljudi koristi internetsko bankarstvo. Druga razina bezgotovinskog plaćanja koja je uhvatila korijen je tzv. elektronski novčanik za plaćanje mobitelom te aplikacije za transfer novca kao što su PayPal, Google Pay, Apple Pay i druge.

Treća razina su samonikle digitalne valute poput Bitcoina, koje imaju dobru tržišnu prođu ali nisu 100 posto pouzdane jer iza njih ne stoji ni jedna država ili institucija.

Četvrta razina su buduće digitalne novčanice raznih središnjih banaka, primjer čega je Kina, čiji je virtualni yuan već u prometu, te Velika Britanija, SAD i Europa koje će u sljedećih nekoliko godina izdati svoj virtualni novac. Na koncu, svoj virtualni novac su izdale i velike korporacije kao što su Facebook i utjecajna bankarska kuća J. P. Morgan.

Ipak, obični ljudi su sumnjičavi. Puno ih je još uvijek privrženo konkretnoj i opipljivoj gotovini, a puno je i onih koji nemaju osnovnih informatičkih znanja da bi razumjeli i primjenjivali bezgotovinsko plaćanje. Veliki problem je i nerazvijena informatička infrastruktura. Mnogima je virtualni novac problematičan jer se njime još uvijek ne mogu plaćati male transakcije, a i rukovanje njima izgleda puno kompliciranije nego korištenje gotovine i kartica. Na koncu, problem je neprilagođena regulativa pojedinih zemalja koja zapravo otežava stvaranje informatičkog sustava na kojem bi trebale počivati virtualne valute.

Post-korona oporavak

Ipak, smatraju istraživači The Economista, građani mnogih zemalja, posebno u razvijenom svijetu, vjeruju da je bezgotovinska budućnost nadohvat ruke, i to u roku od godinu do dvije. U manje razvijenim zemljama svijeta očekivanja su skromnija te je znatan broj onih koji vjeruju da bezgotovinska budućnost neće doći nikad ili da će na nju trebati čekati barem pet godina.

U ovakvim okolnostima velike korporacije bi prihvaćanjem virtualnog novca mogle "gurnuti" obične građane, ali i vlade pojedinih zemalja prema bržem prihvaćanju vizije svijeta bez gotovine. U pozadini svega je gospodarska logika koja bi, smatraju eksperti The Economista, trebala ubrzati post-korona oporavak.

Naime, virtualni novac bi trebao stvoriti krug veće potražnje, veće potrošnje, a time i oživljavanja gospodarstva. Istovremeno, postojeći digitalni novac postaje novo zlato, posebno kada je riječ o Bitcoinu, neobičnoj valuti koja, usprkos svojoj nesigurnosti, polako postaje sredstvo za čuvanje stečenog bogatstva. Koliko je to istina svjedoči proizvođač električnih automobila "Tesla", koji je u veljači 2021. u Bitcoine uložio više od milijardu dolara.

U ovakvoj globalnoj bezgotovinskoj igri na potezu su pojedine države i njihove središnje banke. Prema The Economistu izdavanje nacionalnih virtualnih valuta bi pomoglo regulaciji tržišta bezgotovinskog plaćanja, ali i tržišta virtualnih obveznica, odnosno virtualnoj kreditnoj djelatnosti. Također, korištenje nacionalne digitalne valute građane bi otvorilo prema drugim digitalnim valutama i prema konceptu bezgotovinskog poslovanja.

Takav korak izdavanja digitalnih valuta, odnosno CBDC (Central Bank Digital Currency) već je napravila Kina, čiji je digitalni yuan odmah podigao prašinu jer je izgledao kao prijetnja globalnoj premoći dolara. Virtualnu valutu, pod nazivom pješčani dolar, uvela je i malena otočna država Bahami. Uvođenje virtualnog novca razmatraju i Velika Britanija, Europa, Rusija, SAD, Australija, Japan.

Digitalne kazne

Prema najnovijim podacima koje na svojim internetskim stranicama donosi Bank of England, digitalna funta bi trebala biti ista kao i opipljiva funta i vrijedila bi isto. Trebala bi olakšati plaćanje i potaknuti potrošnju i novi gospodarski ciklus. Naravno, ostaje pitanje cyber sigurnosti platnog sustava, što će zahtijevati posebnu pozornost.

Slično je i s eurom. Prema podacima sa službene internetske stranice Europske središnje banke, digitalni euro bio bi isti kao i papirnati. Izdavao bi ga Eurosustav koji bi činile Europska središnja banka i središnje banke država članica eurozone. Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Kako je nedavno odlučeno, uvođenje digitalnog eura možemo očekivati do 2025.

Kako predviđa The Economist, umjesto računa u komercijalnoj banci imat ćemo virtualne račune u Europskoj središnjoj banci ili (kada je riječ o nama) Hrvatskoj narodnoj banci, te ćemo, umjesto gotovinom, plaćati digitalnim eurom, koristeći posebnu aplikaciju. S jedne strane to će biti dobro jer će za naše skromne zarade jamčiti Europa koja nam neće uzimati provizije kao komercijalne banke ili kartične kuće. Iako zamisao plaćanja sigurnim digitalnim eurima koji će se pojaviti na zaslonu našeg mobitela ili računala izgleda odlično, čitava stvar mnogima može izgledati sumnjivo jer će svi naši digitalni euri i sva naša plaćanja biti na ekranima Eurosustava. To opet znači da će se bez problema moći viriti u naš novčanik. Čak štoviše, piše The Economist, može se dogoditi da nam na mobitel stigne digitalna kazna za neki prijestup i obavijest da nam je oduzeta određena količina virtualnih eura. Bez puno buke i papirologije.

Upitna sigurnost

Ipak, ova priča ima i drugu stranu jer će, prema najavama Europske središnje banke, digitalni euro biti dostupan i komercijalnim bankama. To znači da The Economist možda malo pretjeruje i da nam Eurosustav neće viriti u džepove.

Bilo kako bilo, ovakav razvoj događaja bi trebao otvoriti vrata stvaranju globalnog tržišta digitalnog novca koje bi moglo biti osiguranje od globalne inflacije o kojoj se u zadnje vrijeme dosta priča. Istovremeno, digitalni novac obećava stabilnost i sigurnost, što na duge staze znači povoljnije uvjete poslovanja i gospodarski rast koji bi moglo biti dobitak za sve građane.

Na kraju, pitanje svih pitanja je sigurnost budućeg virtualnog bankarskog sustava. Zbog toga su npr. Bank of England i Europska središnja banka vrlo suzdržani oko najave konačnog datuma uvođenja virtualnih valuta, naglašavajući važnost temeljite pripreme sigurnosnih aspekata.

Tajna bitcoina


U današnje vrijeme kada je izdavanje novca još uvijek privilegija država, odnosno unije država, kao što je to npr. Europska unija, Bitcoin izgleda prilično revolucionarno. Naime, riječ je o djelu pojedinca ili skupini pojedinaca koji se kriju iza pseudonima Satoshi Nakamoto i koji su vrlo sumnjičavi prema pravednosti i učinkovitosti današnjeg globalnog bankarskog sustava. Ipak, kako piše The Economist, ovaj anarhističko-revolucionarni pothvat s vremenom se pretvorio u klasični visokovrijedni kapitalistički proizvod.

Veliko oko: Pogled u svačiji džep


Potpisniku ovoga teksta bezgotovinska budućnost izgleda kao povratak u prošlost, npr. u srednji vijek kada je novac mogao izdavati svaki malo jači politički moćnik i kada je vladao potpuni valutni metež.
Digitalne valute mogle bi značiti i povratak u totalitarizam 20. stoljeća jer bi vlade kroz digitalni novac mogle nadzirati građane. Taj osjećaj da država viri u džepove građana mnogima sigurno neće "sjesti" dobro. Posebno ako je to komunistička vlada u Pekingu, koja već sada internetom nadzire oko 700 milijuna svojih građana i koja bi uz pomoć digitalnog yuana mogla viriti u džepove cijelog svijeta.

item - id = 1111847
related id = 0 -> 1111852
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. rujan 2021 17:44