StoryEditor
Biznis(P)RAZNE PRIČE

Do kada ćemo uvoziti čak i mlijeko? Svi stalno govore o povratku poljoprivredi i samodostatnosti, a Hrvatska ostala bez gotovo 90 posto farmera

14. lipnja 2020. - 11:08
Zvonimir Barišin/ilustracija/HANZA MEDIA

Zbog korona krize, ali i neodgovarajuće agrarne politike proteklih godina, iznimno je loše stanje u sektoru mljekarstva.

Za razliku od Europske unije koja muku muči sa viškovima mlijeka te sufinancira skladištenje mlijeka, sira i maslaca, Hrvatska ima problem s manjkom mlijeka.

I tu nastaje problem jer će se viškovi sa EU tržišta prelijevati u Hrvatsku uništavajući ono što je ostalo od domaćeg mljekarstva. S obzirom na visoke ulazne troškove stočne hrane hrvatski mljekari ne mogu konkurirati mljekarima iz zemalja EU-a i unaprijed gube takvu bitku.

- Mjere skladištenja, koju predlaže EU, su više prilagođene prerađivačima te bi skladištenje viškova drugih zemalja mogle biti problematične za naše domaće proizvođače kada domaći prerađivači krenu u otkup tih viškova, pa bi moglo doći do pada cijena, što nije dobro za domaće mljekare, smatra Igor Rešetar, proizvođač mlijeka i predsjednik odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Tako hrvatski proizvođači mlijeka, kroz Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, zahtijevaju da hrvatsko Ministarstvu poljoprivrede zauzme stajalište u kojem će tražiti da se sredstva koja su namijenjena u EU za skladištenje mlijeka, mlijeka u prahu, maslaca i sira usmjere prema primarnim proizvođačima. Tako bi se održala trenutna razina domaće proizvodnje mlijeka, po uzgojnom grlu ili po litri otkupljenog mlijeka.

- Mišljenja smo kako je Republika Hrvatska ima problema s manjkom mlijeka te unatoč skladištenju koje će Komisiji financirati kako bi smanjila pritisak na cijenu mlijeka, ti viškovi će na ovaj ili onaj način dodatno preliti na naše tržište.

Zato molimo Ministarstvo poljoprivrede da zauzme stajalište u kojem traži da se sredstva koja su namijenjena u EU za skladištenje mlijeka, mlijeka u prahu, maslaca i sira usmjere prema primarnim proizvođačima, dajući subvencije po litri mlijeka kako bi se održala trenutna razina domaće proizvodnje mlijeka, naglašava Rešetar.

Također, tražimo pomoć da se osiguraju financijski i zakonodavni instrumenti koji mogu pomoći oko zadržavanja postojeće otkupne cijene ispod koje se ne smije ići ako želimo zadržati postojeću proizvodnji. Bilo bi potrebno i uvesti zabranu uvoza dok se ne otkupe domaće količine mlijeka, smatra on.



Rešetar podsjeća, kako je hrvatski mljekarski sektor zbog prevelike konkurencije, nepoštenih trgovačkih praksi i stalnih viškova EU-a izgubio više od 90% proizvođača, te da daljnji pad i ovisnost o uvozu može biti poguban ne samo za ruralna područja već i prehrambenu te nacionalnu sigurnost.

Mjera Ministarstva poljoprivrede od 2,5 milijuna kuna koja je ublažavala negativne učinke korona krize isključivo je namijenjena malim proizvođačima mlijeka i to je u ovom trenutku dobro. Međutim, proizvođači mlijeka i dalje muku muče sa uvoznim mlijekom koje se može naći na akcijama u trgovinama po cijeni od tri do četiri kune i na tom planu nije ništa učinjeno.

Rešetar očekuje i probleme sa nabavkom stočne hrane jer zbog suše na livadama nema dovoljno sijena. Tako su prvi otkosi manji za čak pedeset posto, pa bi cijena stočne hrane mogla porasti što je za proizvođače ekonomski neodrživo.

- Europska unija je namijenila mjere poput prerade sirovog mlijeka u mlijeko u prahu, sireve i maslac. Kad tada će se ti viškovi pojaviti kod nas po dampinškim cijenama - kaže Rešetar.

Izdvojeno

14. kolovoz 2020 04:21