StoryEditor
Auto motosadržaj omogućio hep

E-mobilnost: uključite se, polijećemo, budućnost je započela

16. lipnja 2020. - 07:38
Dragan Matić/HANZA MEDIA

Odavno je posjedovanje automobila prestalo biti statusni simbol, barem u onoj mjeri u kojoj je to bio slučaj u drugoj polovini dvadesetog stoljeća. Nešto kao posjedovanje luksuznog TV uređaja, pa posljedično drugog i trećeg u domu.

Posjedovanje osobnog vozila postalo je početkom milenija stvar ubrzanog tempa života i gotovo da nema domaćinstva u razvijenijim zemljama EU-a koja ne posjeduju barem dva automobila. Međutim, takvom načinu razmišljanja i življenja dolazi kraj, industrijalizacija i globalizacija su učinili svoje, dalo bi se povući paralele s nizom elemenata bez kojih je u određenim vremenskim okvirima bilo nemoguće zamisliti normalan život.

Posljednjih godina svjedoci smo niza projekcija i analiza bliže budućnosti koje predviđaju korjenite promjene što se tiče ovih pitanja. Nemali broj ljudi dijeli vlasništvo osobnih automobila i koriste ga planski, prema potrebama, smanjuju tako ukupne troškove života, prvenstveno iz pragmatičnih, ekoloških i svih drugih posljedičnih razloga.

Korijeni ovih promjena u načinu razmišljanja i življenja su brojni, osim ograničenih i zadanih infrastrukturnih paradigmi; prometnica i parkinga, sve širih i širih prstena u gradskim jezgrama u koje ulaz osobnim automobilima nije moguć, do dramatično poboljšanih sustava javnog prijevoza, ogromne konkurentnosti i snižavanja cijena taksi-usluga, visokih troškova kupnje i održavanja automobila i sve manjeg i manjeg broja prijeđenih kilometara na osobnoj razini.

Kao eklatantan primjer mogućeg predviđanja ovih procesa možemo navesti neke europske zemlje u kojima su već danas bicikli potpuno besplatni, postoje točno određene lokacije gdje možete preuzeti bicikl, poslužiti se njime i ostaviti ga na ciljanoj destinaciji. Nije nerealno slične stvari očekivati i kad su u pitanju automobili, taj proces je izgledan u daljnjoj budućnosti i vjerojatno sve vodi ka takvim konturama.

Naravno da nije riječ o besplatnim uslugama, cijena osobnih automobila nipošto nije usporediva s biciklima, ali slični organizacijski modeli garantiraju značajne uštede, prvenstveno raspoloživog dnevnog vremena svakog korisnika, štiteći pritom interese industrije automobila koje su enormne. Prijelazno razdoblje će proteći kroz još veći udio usluga javnog prijevoza i taksista, koji pomoću današnje tehnologije, GPS-a, pokrivenosti i frekventnosti mogu biti na zadanoj lokaciji za svega nekoliko minuta klikom na mobitel.

Usluge dostave svih mogućih potrepština za kućanstva se razvijaju i konzumiraju eksponencijalnim rastom i potreba za stalnim posjedovanjem vozila je zapravo sve manja. Ukratko, jednostavnom kalkulacijom, već danas, ako bismo izračunali troškove kupnje vozila i gubljenja vrijednosti kroz godine, troškove održavanja, registracije, pogonskih goriva i svega u paketu, postavlja se pitanje koliko su kupnja i posjedovanje automobila isplativiji u odnosu na potpuno oslanjanje na javni prijevoz.

Jedan od ključnih odgovora na ove izazove bit će razvoj električnih automobila, njihova implementacija na globalnoj razini i time nemjerljiv doprinos ukupnim ekološkim paradigmama koje su jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu. Onoga trenutka kad industrija električnih vozila bude razvijena do te mjere da se doseg kretanja i cijena proizvodnje izjednači ili makar približi automobilima na fosilna goriva, svjedočit ćemo konkretnim promjenama, čak i revolucionarnim, i zapravo ćemo svjedočiti potpunoj revoluciji mobilnosti na svim paralelama i meridijanima. Da zaključimo, nije daleko dan kad će posjedovanje automobila biti izuzetak a ne pravilo.

Hrvatska kao zemlja EU-a po inerciji prati aktualne trendove. Kako bi kao punopravna zemlja članica u stopu pratila energetsku strategiju Europske unije s temeljnom idejom da se električna energija iz obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila, HEP grupa se posljednjih godina čvrsto pozicionirala kao vodeći subjekt u regiji na području elektromobilnosti u izgradnji infrastrukture za punjenje električnih vozila temeljene na konceptu naprednih elektroenergetskih mreža. HEP od 2017. godine aktivno sudjeluje u provedbi projekta NEXT-E, koji će omogućiti izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

Uz HEP, konzorcij NEXT-E čine tvrtke E.ON Grupe (Zapadoslovenská energetika u Slovačkoj, E.ON Češka, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), MOL Grupa (koju predstavljaju podružnice u svih šest država sudionica, PETROL (u Sloveniji i Hrvatskoj) te Nissan i BMW.

U okviru projekta konzorcij će instalirati 222 multi-standardne brze punionice (50 kW) te 30 ultra brzih punionica (snage 150 – 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže, čime će prvi put u potpunosti na električni pogon biti moguće prijeći velike udaljenosti duž šest država srednje Europe.

HEP-u će projekt omogućiti postavljanje ukupno 30 novih punionica na autocestama Goričan - Rijeka, Zagreb - Split te Bregana – Lipovac: 26 brzih i 4 ultra-brze punionice najnovije tehnologije, od kojih je prva, snage 175 kW, puštena u rad u veljači 2020. na odmorištu Vukova Gorica. Sve će punionice biti multi-standardne te će se na njima moći puniti svi postojeći modeli električnih vozila.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 14:12