I svjetski mediji pišu o jučerašnjim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.
BBC tako u analizi piše da su premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović bili glavne zvijezde uoči izbora, no čini se da su im šou možda ipak ukrali sporedni igrači. BBC piše i da će vjerojatno uslijediti turbulentno postizborno razdoblje.
Objašnjavaju kako preliminarni rezultati pokazuju da su stranke u rasponu od nacionalističke desnice do zelene ljevice dobile značajan broj mjesta u parlamentu. Niti premijerova vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) niti Milanovićeva Socijaldemokratska partija (SDP) nisu osvojile dovoljno mjesta za formiranje vlade, a to znači da se Hrvati pripremaju za tjedne političke trgovine kako bi vidjeli može li se formirati vladajuća koalicija.
Ili, ako to ne uspije, održiva manjinska vlada. HDZ je očito - i nimalo iznenađujuće s obzirom na svoje nenadmašne resurse i organizaciju - i dalje najveća stranka. Ali njihov broj zastupnika znatno je manji u odnosu na posljednje izbore 2020. - i daleko ispod 76 potrebnih za većinu. U međuvremenu, SDP će biti razočaran što mu kontroverzna potpora predsjednika Milanovića, kojemu je Ustavni sud zabranio da se kandidira za premijera, nije donijela više mjesta. Ukupni broj zastupnika te opcije se vrlo malo promijenio u odnosu na 2020.
Kao stranka čija potpora pokriva širok raspon birača od desnog centra do desnih nacionalista, HDZ bi obično tražio podršku manjih stranaka na istom dijelu političkog spektra, podsjeća BBC.
Most kaže da neće s HDZ-om, a Penava uživa u ulozi kingmakera
Ali i desničarski nacionalistički Domovinski pokret i socijalno i fiskalno konzervativni Most neće biti tako lako pridobiti, procjenjuje BBC. Čelnik Mosta Božo Petrov bio je prilično jasan na pitanje o mogućnosti ulaska u vladu koju vodi HDZ. Njegova je stranka ranije bila dio takvih koalicija. Ali ne ovaj put.
"HDZ treba poslati u oporbu", rekao je Petrov.
Još dalje na desnici je Domovinski pokret, koji je osvojio čak 14 mandata u saboru. To čini čelnika DP-a Ivana Penavu mogućim "kingmakerom", odnosno onim koji odlučuje o tome tko će biti na vlasti. A on, čini se, već uživa u toj ulozi.
Uspješni izbori za populistički Domovinski pokret - koji je kući donio predviđenih 14 mjesta - izbacili su njegovog čelnika, Ivana Penavu, kao mogućeg tvorca kraljeva. I čini se da već uživa u ulozi.
"Ključno je da ćemo razgovarati sa svima", rekao je.
Problem za SDP je što mu pregovori s Domovinskim pokretom neće nužno pomoći da prijeđe barijeru od 76 mandata. Uz to, te dvije stranke nisu baš prirodni politički partneri, a njihovo partnerstvo bi moglo udaljiti druge potencijalne saveznike.
Zeleno-lijevi Možemo inzistira na tome da nije zainteresiran za podršku bilo kojoj vladi koja uključuje Domovinski pokret. No, rezultati otežavaju sklapanje vladajuće koalicije od centra prema lijevo, koja bi osigurala sudjelovanje Možemo u vladi ili, u najmanju ruku, podršku.
Jedno je sigurno: Zoran Milanović ostaje predsjednik Hrvatske. A izbor novog mandatara je njegova dužnost. Glavni izvođač možda još ima vremena za bis, zaključuje BBC u analizi.