StoryEditor
ŽivotKULTNA SLASTICA

Donosimo priču i originalni recept za imotsku tortu, jedinu caricu koja je uspjela šokirati i Franju Josipa. Oprez, ne pecite je ako ste loše volje!

Piše Braco ĆOSIĆ
9. prosinca 2020. - 18:21

Kultura hrane, autohtonost gastronomskog izričaja, njezina priprema, konačno i pisana i slikovna prezentacija tih blagodati, vrlo važan je dokument koji govori o kulturi te sredine, njezinu baštinskom nasljeđu.

I zato se Imotski zaista može pohvaliti da je među rijetkim malim sredinama koji već ima četiri ukoričena izdanja svoje kuharice. Već planetarno poznati "Imotski na pjatu" nekonvencionalna je kuharica koja kroz hranu, spizu našu svakodnevnu, govori o Imotskom.

Autorica Maja Nikolić, koautorica njezina kći Gaby, sin dr. Hary, uz malu ekipu prijatelja, skladno su ukomponirali slatke i slane imotske delicije, slikovno im dajući okuse Modrog i Crvenog jezera, starih imotskih skalina, pričica i dogodovština onih koji su stoljećima defilirali imotskim kužinama miješajući, frigajući, žbateći, mirišući spizu, čije su recepte ostavljale prabake, bake, matere...

image
Braco Ćosić

Skladna ekipa tvrdi da će koroni usprkos, kada se sve ovo smiri, raditi i na petom izdanju "Imotskog na pjatu".

I u tom cijelom moru recepata koji se nalaze u izdanjima "Imotskog na pjatu", vrijedna ekipa potrudila se napraviti i još jedan iskorak. Izdali su nesvakidašnji priručnik isključivo posvećen carici imotske slatke kuhinje – Imotskoj torti.

– Imotska torta je dar koji je došao s Venecijom i Mlečanima, obogaćen otomanskim, francuskim i austrougarskim utjecajima, koji su stizali u naš kraj s vojskama tih velikih imperija. Njezin današnji izgled i okus možemo zahvaliti građanskoj kulturi grada Imotskog. I ovo što smo izdali je pokušaj zaštite Imotske torte, onakve kakva se oduvijek radila u obitelji Gjamonja i brojnim drugim imotskim obiteljima.

Napisaše ovo autorice "Imotskog na pjatu" u predgovoru priručnika o Imotskoj torti i onda tekstualno i slikovno ispričaše priču o Imotskoj carici.

A da bi vama dragi čitatelji, posebno ljubiteljima slatkog, približili priču o Imotskoj torti, pročitajte kako je napraviti da vam propjeva duša od mirisa imotske kužine.

image
Braco Ćosić

RECEPT ZA TIJESTO:

250 grama brašna

100 grama maslaca

2 žlice šećera

3 žumanjka

2 dl domaćeg prošeka, prašak za pecivo (na vrh noža), ribana kora od limuna, prstohvat soli.

Zamijesi se mekano tijesto od svih sastojaka i pusti da malo odstoji.

NADJEV:

7 jaja

500 grama šećera

500 grama bajama, ribana kora od limuna, ribana kora od naranče

2 vanilin šećera

2-3 žlice maraškina

1 žlica ruma

1/2 žličice cimeta

ribani oraščić, mljeveni klinčići, miris bajama gorkića (ekstrakt bittermandel)

Tridesetak bajama za ukrašavanje torte se špela, to jest dva minuta se potope u vrelu vodu i potom se s njih oguli kožica. Ostatak bajama se kratko poprži i samelje. Jaja i šećer se lagano miješaju kuhačom, pa im se dodaju mljeveni bajami i svi ostali sastojci.

Tijesto se podijeli na dva dijela. Jedan dio se razvalja na pola centimetra debljine. Njime se obloži maslacem namazan štanap (forma, kalup) za tortu, koji je plići od običnog i napuni se nadjevom.

Ostatak tijesta jednako se razvalja na istu debljinu i rodelom se izreže na trake široke 2 centimetra. Trake slažemo na nadjev razmaknute uzduž i poprijeko da se dobije gradelada, a nadjev između traka zadobije izgled rombova.

Odreže se preteklo tijesto s rubova štanpa, formiraju se roščići i postavi završna kružna traka tijesta po rubu torte.

Na križanjima traka škaricama se naprave rupice u koje se ubadaju špelani bajami. Torta se stavlja u zagrijanu pećnicu i peče 120 minuta na 120-150 stupnjeva. Ohlađena vadi se iz štanpa.

Vrlo bitno u cijeloj ovoj priči o Imotskoj carskoj torti jesu savjeti koje obvezno apostrofiraju najbolje imotske kuharice.

Prvo, tortu je najbolje napraviti u štanpu promjera 26 centimetara. Prošek kojim se zamiješa tijesto ne smije biti taman, jer će i torta biti tamne boje. Torta je ljepša što je svjetlija, a da bi to postigli ne smije se peći na jakoj vatri.

Mora također biti što ravnija, kako bi se istaknula ljepota gradelade. Da bi torta ostala ravna, nadjev se ne smije žbatiti ili još gore miksati, nego lagano miješati drvenom žlicom (kuhačom).

image
Braco Ćosić

Torta se ne smije ničim posipati, jer se time pokriva gradeladna čipka, po kojoj je torta prepoznatljiva. Rubno mora imati roščiće. Roščići se rade u obliku trokutića, jer ona tada poprima izgled carske krune.

Torta se nekada najčešće ukrašavala grančicama sparoge koju je u pitaru imala svaka Imoćanka. Inače, torta najraskošnije izgleda ukrašena krokantima, a može i rafijolima, prženim bajamima, kotonjadom, figarom, priko špahera i sličnim slasticama.

U torti su najvažniji mirisi, mirisi i samo mirisi koji se mogu nadograđivati, a nikako reducirati.

I na kraju, Imotsku tortu, tvrde autorice priručnika Maja i Gaby nemojte raditi ako ste slabe volje. Vjerujte, nećete uspjeti! Kako je ona izraz našega karaktera, naše burne povijesti i naše kulture, da bi torta zablistala, morate zablistati i vi!

Konačno, Imotska torta ima i predznak "carska" po austrijskom caru Franji Josipu II., koji je za svoga posjeta Imotskom u proljeće 1875. godine kušajući tortu tražio i njezin recept za carski dvor u Beču.

Zaključimo ovu priču jednim hvalospjevom Imotskoj torti jednog imotskog lokalnog kroničara koji napisa:

"Ona je prava Imoćanka. Jedna i jedina imotska carica. Imotski joj bio kolijevkom, njegov kamen, njezin stamen. Osluškivala civilizaciju Zapada i unila je u sebe.

Ali duša, duša joj bila i ostala Imotska. I srce i lice i oči. A pamet joj utkale Imoćanke, naše bake, none, matere, mame, one s Bazane, Jezera, Đirade, Pazara, Pjace".

item - id = 1063079
related id = 0 -> 1114808
related id = 1 -> 640315
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 05:56