StoryEditor
Slikarstvoizložbe iz fotelje

Zahvaljujući koronavirusu možemo uživati u Picassovoj ‘Ženi koja glača‘ iz Muzeja Guggenheim i u haaškoj ‘Djevojci s bisernom naušnicom‘  

Piše Eda Vujević
31. ožujka 2020. - 08:05
Na web-stranici Metropolitan Museum of Art u New Yorku  dostupna su najimpresivnija ostvarenja Vincenta van Gogha, Jacksona Pollocka i drugih Cindy Ord/Getty Images/AFPAFP

Oni koje je umjetnost privlačila i prije globalne pošasti koronom, zanima ga i sada. Onaj koji na slike i skulpture prije nije obraćao pažnju, neće se ni sada, u osami svoje prisilne izolacije, sjetiti umjetničkih djela koja nikad nije vidio.

No i jednima i drugima, uz rijetke izuzetke, zajedničko nam je jedno – nećemo do Guggenheima, nismo ni prije! No i do Muzeja Solomona R. Guggenheima u New Yorku, kao i do stotina drugih velikih galerija i muzeja, sada možemo virtualno. Dakako, nije to baš “ono pravo”, ali kako život u doba korone uopće nije “ono pravo” te se gotovo sve pretvorilo u virtualnu šetnju vlastitim sjećanjem, tako ni u obilasku madridskog muzeja Prado, Britanskog muzeja u Londonu, Nacionalne galerija, Ermitaža u Sankt Peterburgu, ali i, šta ja znam, Muzeja Sinjske alke, ne treba tražiti dlaku u jajetu. Do Sinja ili Zagreba možda i odemo kad se život vrati u normalu, a do Pariza ili Firence... Kako tko!

Mnogo je svjetskih muzeja već odavno zastupljeno i u virtualnom svijetu na svojim mrežnim stranicama i drugim velikim platformama kao što su Google Arts & Culture ili Europeana pa će možda razdoblje izolacije i prisilnog mirovanja lakše proći uz surfanje i istraživanje bezbrojnih digitalnih sadržaja i virtualnih obilazaka poznatih muzeja. Sada je možda prava prilika da, negdje na putu između frižidera i daske za peglanje, bacimo pogled i na neka od velikih i intrigantnih djela svjetske umjetničke baštine.

A kad smo već kod peglanja, u već spomenutom Muzeju Solomona R. Guggenheima u virtualnom razgledavanju zacijelo ćemo naići i na sliku žene koja pegla – originalnog naziva “Femme de repassage” koju je Pablo Picasso završio 1904., kad je imao samo 22 godine. Još su 1989. godine pomoću infracrvene kamere ispod prikaza žene koja glača na slici primijećeni obrisi muškog lica, no tek prije osam godina je, međutim, ispod poznate slike otkriven nezavršen portret muškarca. Prema riječima stručnjaka, Picasso je započeo slikati portret muškarca od kojeg je ubrzo odustao.

image
Brojni muzeji širom svijeta i prije pandemije bili su dio virtualne stvarnosti, što na vlastitim mrežnim stranicama, što na platformama kao što su Google Arts & Culture ili Europeana afp
AFP

Nakon nekoliko godina samo je okrenuo platno i naslikao „Ženu koja glača“. Znanstvenici su se prvo zapitali je li tog muškarca uopće naslikao Picasso, no nakon nekog vremena zaključili su da je to autoportret samog umjetnika. Međutim, što se više znanstvenika uključivalo u istraživanje misterije, bilo je više neslaganja. Istraživanja su kasnije pouzdano dokazala samo to da su vrsta korištene boje i potezi kista isti na obje slike, što potvrđuje da je Picasso autor i slike muškarca s brkovima. Je li riječ o autoportretu, nije pouzdano utvrđeno no muškarac na slici, reklo bi se, ima više od 22 godine.

To nije prvi slučaj da je španjolski umjetnik koristio stara platna, pogotovo tijekom svoje siromašne mladosti. Primjerice, ispod Picassova portreta Jaumea Sabarta pronađena je slika djeteta koje sjedi. No sudbina slika koje je Picasso “premazao” novim uljanim namazima i tako je više stvar akademske negoli estetske naravi jer, jednostavno, njih i tako ne može vidjeti nitko, ni u realnome niti u virtualnome razgledanju.

Neki muzeji su posegnuli i za ponudom aplikacija za mobilne telefone kako bi svoje funduse učinili još dostupnijima. Tako je, recimo,

Od Mona Lise do Pollocka

Britanski muzej, London
Neki od ukupno osam milijuna objekata Britanskog muzeja, dostupni su online, uključujući i izložbu Kanga: “Tekstil iz Afrike” i “Predmeti iz rimskog grada Pompeja”. Muzej se također udružio s Googleovim društvenim institutom te nudi obilaske pomoću Google Street View tehnologije.

Louvre, Pariz
Kako u Grad svjetlosti sigurno još neko vrijeme nećemo ići, muzej Louvre se može posjetiti preko interneta. Louvre nudi besplatne online ture na kojima možemo vidjeti sve najvažnije umjetnine, od egipatske zbirke, pa do najvrednijih Michelangelovih djela i neizostavne Mona Lise. Također, možete razgledati muzej u 360 stupnjeva te klikom na pojedine predmete dobiti više informacija.

Smithsonian, prirodoslovni muzej, Washington
Smithsonian prirodoslovni muzej u Washingtonu jedan je od najposjećenijih muzeja na svijetu. Na mrežnim stranicama muzeja mogu se vidjeti dijelovi svih katova. Gledatelji mogu ući i u rotondu gdje će uživati u sveobuhvatnoj turi od 360 stupnjeva i izlošcima koji uključuju izložbe o sisavcima, insektima, dinosaurima i paleobiologiji.

Metropolitan muzej umjetnosti
Metropolitan je dom više od dva milijuna iznimnih umjetničkih djela. Na web-stranici muzeja dostupne su čitave kolekcije i virtualni obilasci koji uključuju i neka od najimpresivnijih ostvarenja Vincenta van Gogha, Jacksona Pollocka, Giotta di Bondone. I Metropolitan se udružio s Googleom i to ne samo u omogućavanju razgledavanja, već i u stvaranju novih umjetničkih djela koja su također dotupna online.

Muzej Prado, Madrid
Madridski muzej Prado također je zatvoren zbog opasnosti od širenja koronavirusa, no svima je dostupna njegova zbirka i manje poznati prostori. U muzeju u Madridu nalaze se djela glavnih talijanskih, španjolskih i flamanskih umjetnika, među kojima su Beato Angelico, Andrea Mantegna, Raffaello Sanzio, Hieronymus Bosch, Rogier van der Weyden, Bruegel, El Greco, Pieter Paul Rubens, Tizian, Diego Velazquez, Francisco Goya.

Rijksmuseum, Amsterdam
Rijksmuseum u Amsterdamu ima najveću zbirku umjetničkih djela iz zlatnog doba flamanske umjetnosti (1584. - 1702.) i znatnu zbirku azijske umjetnosti. Muzej se može posjetiti pomoću aplikacije koja nudi 14 različitih multimedijskih tura i mnogo ruta koje su stvorili posjetitelji pomoću programa Rijksstudio.

Galerija Uffizi, Firenca
Umjetnička djela talijanske renesanse iz Galerija Uffizi dostupna su posjetiteljima mrežnih stranica, kao i sadržaji iz muzejskog časopisa Imagines. Virtualne šetnje moguće su preko platforme Google Arts & Culture na kojoj se može preuzeti mobilna aplikacija. Osim toga, tamo se nalaze četiri online izložbe koja pobliže objašnjavaju pojedina djela iz fundusa. Galerija ima i svoje stranice na Facebooku, Twitteru i Instagramu kao i kanal na YouTubeu.

I Alka u virtualnom svijetu

Muzej prekinutih veza, Zagreb
Jedan od rijetkih hrvatskih muzeja o kojima pišu velike svjetske medijske kuće, originalni je hrvatski proizvod autorskog para Olinka Vištice i Dražena Grubišića kojeg su lansirali 2006., a prije deset godina osvojio je nagradu EMYA Kenneth Hudson kao najinovativniji i najodvažniji muzejski projekt u Europi. Muzej prekinutih veza fizički je i virtualni javni prostor stvoren s jedinom svrhom čuvanja i dijeljenja intimnih priča o ljubavi, o tome kako volimo i kako gubimo.

Muzej Sinjske alke, Sinj
Prošetati virtualno može se i kroz Muzej Sinjske alke koji je svečano otvoren 8. kolovoza 2015. godine u sam osvit proslave 300. obljetnice Sinjske alke. Tako je u ozračju tri stoljeća slavlja postojanja Viteško alkarsko društvo i muzejski fundus starih alkarskih odora i opreme našao mjesto pod primjerenim krovom i u sugestivno uređenom ambijentu.

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Pod sloganom Možda vi ne možete do nas, ali mi možemo do vas! Hrvatski povijesni muzej otvorio je svoja virtualna vrata od 0 do 24. Među mnoštvom virtualnih izložbi izdvaja se nedavno otvorena “Borba za pravicu!”, posvećena Velikoj seljačkoj buni iz 1573. godine koju su na susedgradsko- stubičkom vlastelinstvu podigli kmetovi pod vodstvom Ambroza Gupca.

Muzeji i galerije Konavala, Ćilipi
Muzeji i galerije Konavala pozivaju korisnike da se virtualno prošeću zaštićenim krajolikom rijeke Ljute i saznaju više o njenoj flori i fauni, te kompleksu mlinica i stupa koji je bio „industrijska zona“ Dubrovačke Republike. Nude i đir Kućom Bukovac uz pomoć audiovodiča koji donosi mnoge informacije o jednom od najznačajnijih hrvatskih slikara Vlahi Bukovcu, osnivaču zagrebačke šarene škole, jednom od inicijatora izgradnje Umjetničkog paviljona i organizatoru prve prave umjetničke izložbe u palači Akademije 1893. godine, koji je likovnu naobrazbu stekao u Parizu kod poznatog Alexandera Cabanela.

Muzej grada Trogira
Muzej grada Trogira privremeno je zatvoren, no njegove su internetske platforme otvorene za sve posjetitelje 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Osim na svome blogu https://muzejgradatrogira.blogspot.com/ gdje donosi online radionice, vijesti i popularno-znanstvene crtice o muzejskim predmetima i stalnom postavu, bojanke za odrasle i djecu, Muzej grada Trogira aktivan je i na drugome blogu na adresi http://trogirtimetravel.blogspot.com/ na kojemu objavljuje priče iz trogirske baštine: od kulturno-povijesne i umjetničke, preko dijalektalne i gastronomske do one koja je tek u nastajanju...

. Tek nakon restauracije, međutim, nepoznata žena s naušnicom zasjala je u punoj ljepoti te postala jedan od najpoznatijih ženskih portreta svih vremena, koju nazivaju i Mona Lisom sjevera, premda ni dan-danas nije jasno prikazuje li umjetnikovu kćer ili ljubavnicu.

Američka spisateljica Tracy Chevalier napisala je popularan roman na temelju slike u kojem je kazala kako nikad nećemo otkriti tko je ona, kako se osjećala ili što želi reći, a roman je 2003. pretočen u istoimeni film, sa Scarlett Johansson u glavnoj ulozi, da bi se 2008. pojavila i kazališna predstava.Jedna od najraskošnijih muzejskih institucija na svijetu Vatikanski muzeji na svojoj internetskoj stranici nude također virtualni posjet za sedam izložbenih prostora, odnosno Sikstinsku kapelu, muzej Pio Clementino, muzej Chiaramonti, Braccio Nuovo, odnosno novo krilo, Rafaelove sobe, kapelu Niccolinu i Sala dei Chiaroscuri. Virtualni posjetitelj može istražiti svaki od tih prostora, okrećući kameru u svim smjerovima i izbliza pogledati čak i najmanje detalje pojedinačnih djela reproduciranih u visokoj rezoluciji.

image
Madridski El Prado ima što ponuditi
AFP

Osim toga, službeni Instagram račun Vatikanskih muzeja svakodnevno nudi detalje vatikanskih remek-djela, popraćene kratkim opisima koji pomažu u razumijevanju povijesti i značenja mnogih, manje ili više poznatih, djela. Vatikanski muzeji se nalaze u Vatikanskoj palači koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remek-djela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim sobama, dvoranama, muzejima, galerijama, bibliotekama, kapelama, hodnicima, dvorištima i vrtovima, bogati nevjerojatnim umjetničkim blagom te za virtualno razgledanje treba odvojiti podosta vremena. No u vremenu, barem sada, većina ipak - i nažalost! - ne oskudijeva.

Ruski muzej Ermitaž u Sankt Peterburgu, predstavlja jedan od najvećih, najljepših i najstarijih umjetničkih i kulturno-povijesnih muzeja u svijetu, a kompanija “Apple” je u vrijeme pandemije koronavirusa objavila videosnimak iz ovog muzeja koji nudi pet i pol sati programa. Tijekom ove ture “Ermitažom” mogu se vidjeti luksuzne prostorije nekadašnje carske palače, mnogobrojna umjetnička djela starih majstora, ali i nekoliko plesnih točaka u velikim salama raskošnog zdanja te, na kraju, i koncert ruskog pijanista i kompozitora Kirila Rihtera.

Ogromna zbirka „Ermitaža” izložena je u šest zgrada na obali rijeke Neve, s tim što je glavna zgrada Zimski dvorac. U više od 350 dvorana izloženo je 60 tisuća eksponata. Kolekcija „Ermitaža” toliko je velika i raznovrsna da, precizno su izračunali Rusi, ukoliko potrošite minutu na gledanje svakog eksponata, trebat će vam 11 godina da ih vidite sve. No i pet i pol sati je golemo vrijeme, pogotovo što na ovu turu možemo poći i danas i sutra i svaki dan... Što je u realnom životu nemoguće. Video iz Ermitaža snimljen je u jednom jedinom dugom kadru, njegovu režiju potpisuje Axinya Gog, a može se pogledati na Appleovu YouTube kanalu. Dakako, osim ovog filma Ermitaž nudi i “klasičnu” online šetnju kroz svoje kolekcije i izložbe.

Naravno, nemoguće je pobrojati sve muzeje svijeta koji su se, silom prilika, prebacili na virtualno poslovanje. I u Hrvatskoj su se mnogobrojni muzeji i galerije pokorili višoj sili, a na stranici Ministarstva kulture u “kvadratiću” pod nazivom “Kulturni sadržaji online” mogu se naći linkovi i kratki i vrlo informativni opisi svih kulturnih manifestacija u našoj zemlji koje se mogu posjetiti online. Svaka čast, ovaj put je Ministarstvo kulture pokazalo da (ipak!) ne spava i da vlada internetskim alatima... •

#VIRTUALNE IZLOŽBE#SVJETSKI MUZEJI

Izdvojeno

24. svibanj 2020 06:32