Evo što se događa s maslinom tijekom suše: naš kolumnist detaljno pojašnjava fiziološke procese i otkriva 'trikove' za smanjenje štete

Evo što se događa s maslinom tijekom suše: naš kolumnist detaljno pojašnjava fiziološke procese i otkriva 'trikove' za smanjenje štete
Murter: masline smežurane od suše

Listovi su glavni fotosintetski organi masline i svih biljaka. Fotosinteza je proces pomoću kojeg se ugljični dioksid asimilira iz atmosfere uz djelovanje svjetlosti i prisustvo klorofila i enzima. Ugljični dioksid difuzijom ulazi kroz puči (pore na površini listova) te se ugrađuje u ugljikove spojeve.

Ugljikohidrati i kisik glavni su krajnji produkti fotosinteze: ugljikohidrati se nakupljaju u stanicama lišća ili se premještaju u druga tkiva i organe gdje se utroše ili pohranjuju dok se kisik otpušta natrag u atmosferu.

Ugljikohidrati daju ugljik i energiju potrebnu za metabolizam biljke. Asimilacija CO2 (ugljičnog dioksida) pojedinačnih listova raste s ulaznim zračenjem sve do razine zasićenja, nakon čega se stabilizira zbog javljanja biokemijskih ograničenja.

U procesu fotosinteze troši se voda. Asimilacija ugljika (iz CO2) odvija se istovremeno transpiracijom kroz puči, tako da se za svaku jedinicu potrebnog ugljika troši oko stotinu puta više vode. Otvaranjem pora na površini listova povećava se fotosinteza i isparavanje.

Međutim, nakon određene otvorenosti pora fotosinteza se ne povećava zbog biokemijskih ograničenja koja su veća od fizičkih ograničenja za difuziju plinova kroz pore. Stoga se najveća učinkovitost asimilacije postiže dok pore nisu potpuno otvorene, jer se po jedinici asimiliranog ugljika troši manje vode.

Uloga rezidbe

Odstranjenjem lisne površine pomoću rezidbe smanjuje se potrošnja vode i povećava učinkovitost njezina korištenja u krošnji. Ovu fiziološku kompenzaciju masline u rezidbi koriste mnogi iskusni maslinari koji nemaju mogućnost navodnjavanja. Stoga je rezidba na rod jedan od načina iskorištavanja fizioloških karakteristika masline kao biljke suhe klime.

Dakle, smanjivanjem lisne mase krošnje gubi se i manje vode ljeti transpiracijom, a istovremeno maslina se "natjera" da bolje iskorištava obroke fotosinteze i akumulira energiju.

S druge strane pretjerana rezidba dovodi do nerazmjera u odnosu na preostalu lisnu masu krošnje. Stvara se manje energije jer je pretjerano reducirana fotosintetska površina, a troši se proporcionalno više energije da se lisna masa nadoknadi aktiviranjem latentnih pupova za porast novih izboja i listova.

Maslina mora nadoknaditi uklonjenu lisnu masu, što za posljedicu ima ograničavanje dostupne energije grana, stabla i korijena i slabu bujnost izbojaka.

Isto tako, gdje se uradi slaba rezidba bujne krošnje, ljeti se troši više vode isparavanjem, zbog veće lisne mase uz slabi učinak produkcije energije ugljikohidrata. Naime, mnogi zasjenjeni listovi ne iskorištavaju svoj fotosintetski potencijal. Stoga takvim bujnim maslinama treba puno više vode da im se nadoknadi gubitak nastao isparavanjem.

Navodnjavanje maslinika

Ukoliko se maslinici navodnjavaju, rezidba može biti smanjena jer se ostavljenoj lisnoj masi gubitak vode nadoknađuje isparavanjem. Zato i pristup rezidbi kod navodnjavanih i nenavodnjavanih maslinika nije isti. Kod navodnjavanih maslinika ona može biti smanjena, a time i korisnija po rod.

 
Mnogi to prilikom rezidbe ne razlikuju, pa dobro "okljaštre" navodnjavane masline koje moraju, da bi nadoknadile lisnu masu, izostaviti rod. Dakle kad su pore listova potpuno otvorene, biokemijska ograničenja sprječavaju daljnje povećanje neto brzine fotosinteze, no transpiracija i gubitak vode se povećava.

Kad su pore samo djelomično otvorene, akumulira se više ugljika po jedinici transpirirane vode. Stoga masline treba iskustveno i razumski rezati. Tamo gdje se nadoknađuje voda rezati manje, a tamo gdje je nema nešto više.

Na svakom maslinaru je da procjeni tanku liniju ravnoteže rodnosti i bujnosti krošnje, uzimajući u obzir: starost stabla, sortu, podlogu - na sijancima ili dobivenu reznicom, pedološke karakteristike tla (slabo ili jako propusno za vodu), udaljenost stabala jednog od drugog (gustoća sadnje), uzgojne oblike, itd.

Kad maslina žeđa

Što se događa kad je maslina izložena jakom stresu deficita vodom kod suše i visokih temperatura? Potpuno zatvara puči, otvarajući ih povremeno minimalno za održavanje bazične transpiracije, štedeći tako vodu. Uvrće listove smanjujući maksimalno fotosintetsku površinu svoje lisne mase i u kombinaciji s minimalnim i povremenim otvaranjem pora svodi asimilaciju ugljičnog dioksida također na minimum, za održavanje bazičnog metabolizma i stvaranje energije samo za to.

Maslina izvlači i aktivira sve rezerve vode, počevši iz plodova (sušenje, opadanje, gubitak turgora i smežuravanje - ovisno o fenofazi i završetku procesa okoštavanja koštice), iz grana (što ima za posljedicu slab porast i sušenje nekih izbojaka, grančica i grana).

Izvlačenje vode iz debla ima za posljedicu sušenje kore, koja uzdužno puca i radi pukotine te guka koji počinje odrvenjavati i djelomično isušivati. Sistem površnih žila se suši, a kako suša napreduje, suši se proporcionalno prema dubini.

Što se događa s listovima u stresu dugotrajne suše? Svodeći fiziološke procese na minimum s minimalnim protokom vode kutikula lista postaje ranjivija na UV zračenje i zagrijavanje. Oštećenje kutikule je posljedica većeg zagrijavanja površine lista, a slabog hlađenja, kao posljedica smanjene difuzije i perfuzije vode u listu masline. Takvi listovi su ranjivi i brže se istroše te su skloni raznim oboljenjima, a posebno paunovom oku.

Što se događa s plodovima u stresu deficita vodom u uvjetima suše i jakog isušivanja? Isušivanje plodova je posljedica ekstremnih suša i maslina spašavajući sebe žrtvuje svoje plodove. Opadanje plodova događa se dok koštica nije odrvenila. Kad je koštica odrvenila, plod ne opada, ali stagnira u razvoju i može se potpuno isušiti.

To je za sve sorte period od početka do sredine kolovoza. Nakon toga opadanje plodova maslina je posljedica djelovanja insekata (moljac i mušica), vremenskih nepogoda (tuča, jaki vjetrovi).

Jednako tako ukoliko se maslinama ne nadoknadi voda u suši, u pravilu izostaje rod dogodine ili slabije rodi. Uz to, zbog slabljenja lista sklona je oboljenjima kao što je paunovo oko.

 

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati