Najvažniji zadatak svakog vrtlara entuzijasta s dugoročnom vizijom rezerviran je upravo za ovo doba godine

Najvažniji zadatak svakog vrtlara entuzijasta s dugoročnom vizijom rezerviran je upravo za ovo doba godine

Iako se većina radova na zemlji poslovično obavlja u proljeće, možda najvažniji zadatak svakog posvećenog vrtlara entuzijasta s dugoročnom vizijom rezerviran je upravo za ovo doba godine.

Voćke se, naime, u našim (toplijim) krajevima sade od sredine studenoga pa sve dok vremenske prilike to dozvoljavaju, odnosno dok se zemlja ne smrzne, a temperature zraka ne padnu ispod -7 stupnjeva C.

Iako se vrijeme mirovanje vegetacije proteže mjesecima pa se nerijetko prakticira i zimska sadnja, a pogotovo ona proljetna, poznato je da će mladice zasađene krajem godine imati najbolje predispozicije za uspješan rast i razvoj.

Tomu je tako stoga što su klimatski uvjeti još uvijek povoljni, a zemlja je u ovo doba godine u pravilu još topla i vlažna, što pogoduje dobrom ukorjenjivanju. Takvi će uvjeti, naime, pogodovati brzom rastu sitnih dlačica na korijenovim granama, kao i bržem zarastanju eventualnih rana nastalih sadnjom.

Do proljeća će se od sezonskih oborina tlo dodatno slegnuti, pa će korijen biti dovoljno stabilan i razvijen kako bi mlado stablo uspješno opskrbljivao hranjivim tvarima i vodom.

Kod kupovine sadnica za manje vrtove birajte one samooplodne, i to mlađe, jer iako djeluju krhkije zapravo su prilagodljivije. Stabla koja su više godina provela u rasadniku, u strogo kontroliranim uvjetima, navikla su na luksuz blagog okoliša, pa ponekad teže podnose promjenu okruženja, a i skromne ćete krošnje, primjerice, jednogodišnjih mladica lakše oblikovati u željeni oblik.

Prostor za sadnju planirajte tako da stablu osigurate dovoljno sunčeve svjetlosti, kao i dostatan prostor za rast krošnje, koji se, ovisno o voćki, kreće između 2 i 8 metara.

Mladice golog korijena preko noći ostavite u vodi, a planirate li sadnju odgoditi duže, privremeno ih posadite u lončanicu. Otprilike pola sata prije sadnje korijenje umočite u vodenu otopinu humusa kako bi se sitne dlačice nahranile i pripremile na izazove prilagodbe novom domu.

 
Sam postupak sadnje voćaka bazira se na kopanju oko kolca zabijenog na željeno mjesto mladice, uz koji se ostavlja humak usred jame, kako bi se korijen mladice oko njega ravnomjerno širio na sve strane. Poželjno je da sadne rupe budu promjera 60-ak cm, a duboke oko 50 cm, s time da se sadnica postavlja nekoliko cm južno od kolca, koji će ga zaštiti od lomova i pomoći mu da uspješnije odolijeva naletima vjetra.

Podloga, odnosno zemlja kojom se korijen prilikom sadnje nasipava mora biti rahla, kako bi se što bolje rasporedila i uz sam korijen ostavila što manje džepove zraka, a na dnu sadne rupe ostavlja se sloj humusa prekriven zemljom. U pola postupka zastiranja korijena zemljom, sadnicu blago protresemo, a kada se uz deblo izdigne 10 cm zemlje, utabamo je koracima i voćku vežemo uz potporanj.

Mjesto gdje je mladica navrnuta iz zemlje mora viriti na barem 10-ak cm, a u radijusu od 30-ak cm oko sadnice ukopajte mali jarak, koji će zadržati vodu nakon inicijalnih zalijevanja. Malo ispod površinskog sloja zemlje, uz vanjski rub sadnog prostora, rasporedite sloj stajskog gnoja ili komposta, vodeći računa da ne dolazi izravno u doticaj s korijenom kako ga ne bi oštetio.

Nakon sadnje orezujemo nadzemni dio sadnice na onu visinu na kojoj želimo razvijati krošnju, a kod razvijenijih mladica režemo suvišne grane, ostavljajući u pravilu tri nosive, ne bismo li formirali željeni uzgojni oblik krošnje. Kada to ne bismo učinili prijetila bi nam opasnost isušivanja biljaka, jer tek usađen korijenov sustav ne bi mogao opskrbiti bujniju krošnju dok se bolje ne razvije.

Upravo zbog njegovog boljeg razvoja preporučujemo jesensku, nasuprot proljetnoj sadnji, kod koje bi rast nadzemnog dijela buđenjem vegetacije započeo istovremeno kada i razvoj korijena, odnosno njegova obnova nakon sadnje, što bi dovelo do spomenute nedostatnosti, odnosno, u najboljem slučaju nedovoljnog rasta.

Može i u lončanice

Nedostatak raskošnog dvorišta ili prostrane okućnice ne treba vas sputavati u nastojanju da se među omiljenim zelenilom brinete i o kakvoj voćki. Pogotovo u posljednje vrijeme, kada se zelenilo na velika vrata vraća u interijere, vaša će veranda živnuti ugrijete li u njoj kakvu mladicu limuna, smokve ili druge slatke vrste koju ćete ovih dana usaditi u lončanicu.

Postupak je sličan navedenom, s naglaskom da korijen ne dotiče gnojivo, te da se, uz obavezno redovito zalijevanje, lončanici osigura otjecanje viška vode. Ostavite li, ipak, svoju mladicu na balkonu, svakako je omotajte filcem, ili kakvom vunenom tkaninom, a zemlju prekrijte slojem slame ili suhog lišća.

Naslovnica Vrt

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati